Pčelarski kutak !!!

Ова их пчелица, све сређује ! Хвала Лопарац на уложеном труду

Nema na čemu Maestro. Lako je pčelariti kad imaš pravog pomoćnika uvjek pri ruci.

Не сумњам, видим да је ,,Десна рука,, вољан за рад ! Тако и треба, тајне пчеларског заната преноси с кољена на кољено !

Ni jedan pčelinjak ne bi trebao biti bez Pčelinje trave, Pčelinje ljubice ili Matičnjaka (Mellisa officinalis) koja uvjek treba da je pri ruci. A mjesta ima Bogu hvala napretek.

Idemo na to da sve stare pune podnjače, zamijenimo tzv. AV podnjačama (antivaroznim mrežastim), kao i sve stare lr nastavke novim jednodimenzionalnim radi buduće lakše manipulacije s njima. Naravno to iziskuje određeni rad i ulaganja, ali kad su naše pčelke u pitanju ništa nije ni teško ni skupo.

Пчеле се могу и ,,злоупотријебити,, .Још ако су дрсиране ....

Citat :

Pustio roj pčela u zgradu opštine Gacko

Аgencije - 22.07.2011 13:38

GACKO - Sreto Zirojević (45) iz sela Bodežište u opštini Gacko, u četvrtak ujutro oko 10 časova pustio je roj pčela u zgradu Skupštine opštine Gacko, izazvavši paniku među zaposlenim u lokalnoj administraciji, ali i među strankama.

Srećom, niko nije povrijeđen, odnosno nije bilo uboda pčela. Zirojević je, prema izvještaju policije, pčele unio u najlonskoj kesi, a onda ih pustio na hodnik trećeg sprata, nezadovoljan, kako nezvanično saznajemo, što nema stalno zaposlenje.

U opštinskoj administraciji, gdje je takođe u petak potvrđeno da je Zirojević donio pčele, kažu da ih je i ranije obilazio, te da su mu u nekoliko navrata i pomagali.

"Poznato nam je da živi u staroj kući u selu Bodežište i da ima porodicu u Istočnom Sarajevu, a u više navrata je dolazio kod nas, tražeći posao, pa je prošle godine ispred zgrade SO Gacko štrajkovao i glađu. Ono što smo mogli uraditi mi smo i uradili, nekoliko puta smo ga finansijski pomogli, onoliko koliko je to bilo u našim mogućnostima", rekao je Radojica Antunović, zamjenik načelnika opštine Gacko.

Budući da opština ima i video-nadzor, kamere su zabilježile i ovaj incident, gdje se vidi da je Zirojević polumrtve pčele samo istresao na pod, a kasnije ih je čistačica pokupila usisivačem.

U opštini Gacko pretpostavljaju da je Zirojević pčele u kesu pokupio u srijedu uveče, pa su, zbog nedostatka kiseonika bile ošamućene do četvrtka ujutro, tako da, kada su puštene na slobodu, nijedna nije poletjela.

Zirojević je nakon napuštanja zgrade opštine Gacko priveden u stanicu policije u ovom gradu, a u toku je rad na dokumentovanju krivičnog djela izazivanja opšte opasnosti.

Kako telefonski saznajemo od njegovih roađaka iz Istočnog Sarajeva, a koji su željeli ostati anonimni, nisu čuli za ovaj incident, a još su naveli da Sreto nije oženjen i da nema djecu.

Video zapis jučerašnje pčelinje tragedije mi je loše ispao, ali možda je tako i bolje.

Prirodna staništa pčela bez obzira kakva su, ne bi trebalo ovako uništavati na oruk i za sva vremena. Za mene je veća vrijednost tog samog staništa od vrijednosti nađene u njemu. Ali Homo Sapiens je "čudno" živo biće. U svakom slučaju ovaj video zapis je dosta poučan i vrijedi ga pogledati.

Ovih nekoliko kišnih dana s padom temperature na petnaestak stepeni celzijusa, je vrlo nezgodan za naše pčelice. Mnoge izletnice-sakupljačice stradaju tom prilikom, jer pod bremenom tovara često nisu u mogućnosti uspješno vratiti se u svoju košnicu, ako padnu u mokru hladnu travu ili zemlju. Tu su i nemilosrdne ose i stršljenovi koje ih tako iscrpljene dograbe na mjestu pada po okolnoj travi. Ubili smo na desetine osa oko košnica i dva stršljena. A mnoštvo njih je samo završilo u flašama "mamcima". Nekim pčelicama smo pomogli i podigli ih iz vlažne trave i stavili ih na suvo mjesto. Ove pomoćne daske koje smo stavili ispred košnica, dobro im dođu u tim nepovoljnim situacijama, ali ni one nisu dovoljne kad nastupi ovakav loš period s čestim kišama. Primjetno je opadanje brojnosti i živosti naših pčela u ovim "lošim" danima.

Blagi porast temperature u toku današnjeg dana na 19 stepeni izmamio je mnoštvo mladih pčela iz košnica. Neko bi mogao pomisliti da je rojenje, ali u pitanju je prvi izlet nove, tek izležene generacije naših ljepotica.

Bilo je istinsko uživanje u tom pčelinjem fenomenu, praznik za oči, uši, dušu i tijelo. Uživajte malo i vi i ako neko od vas uskoro postane pčelar, to će biti moja plata.

Kako da čovjek ne uživa u ovoj razigranosti mladosti, snage i ljepote.

Juče smo zavirili u plodišta naših novih društava. Zimnica se uveliko sprema, vijenci meda iznad legla su formirani i dobrim dijelom poklopljeni, tako da će obavezna prihrana biti minimalna. Za sada smo zadovoljni zdrastvenim stanjem ovih društava, koja će odgajiti uskoro i dugoživeće zimske pčelice.

Pčela na Crnoj metvi, Mravinjcu tj. Vranilovki ili Vranilovoj travi (Origanum vulgare) koji je ujedno i dobra stvar za liječenje naših pčela protiv Varoe. Upravo zbog sadržaja prirodnih alkaloida koji obaraju tog krpelja.


I naravno obični Bijeli šljez (Althaea officinalis) kao nepresušni izvor polena i nektara za naše živuljke.

Pčele razdragano kao da igraju uz ovu muziku muziku, a pijetlu kao da nešto nije jasno.

Dolijao je još jedan ubica naših pčela.

Pčela na Vranilovoj travi (Origanum vulgare).





Pčela na Resniku ili Dušanovom perju (Eupathorium canabinum).




MEDNO za sve sadašnje a i buduće pčelare.

Jedna od mojih dama na pojilu.

Danas je bila prava gužva i tortura pčela policajaca na pojilici našeg malog pčelinjaka. Čak je i jedna mirna pčelica svoj dolazak na pojilo platila glavom.


Evo nekih scena

Лопарац, свака ти част ! Увео си нас у пчеларство, тако да бих могао (мени се чини), без по' муке к'о прави професионалац кренути твојим (пчеларским) стопама...

Ево једна фотка за тебе с Тјентишта :

Baš mi je drago to čuti, a i vidjeti ovakvu fotku. Hvala ti Maestro.

Ovaj stiropor sigurno nije ni higijenski ni ekološki, ali svojom poroznošću omogućuje pčelicama bezbedno usisavanje vode. Pčele jednostavno slete na njega i zabodu svoju rilicu u najbližu pukotinu i sišu vodu koja život znači. Pošto je stalno na vodi, kapilarnim silama ta voda dolazi do same površine i tako postaje dostupna.

Hehehe. Jedna od mojih manekenki.

Пресјева се на сунцу.

Rijetkost je vidjeti pčelu na ljekovitoj Hajdučici ili Kunici (Achillea millefolium). Rijetkost je u ovo doba ljeta vidjeti i tu Kunicu da cvjeta. Ali kod nas je to sve moguće, jer mi stvaramo sa našim pčelicama iskonsku ljekovitost, što je opet jedan od puteva koji vode ka ciljanoj dugovječnosti.

Ovdje imamo dva društva u starim tipovima lr košnica i sa drvenim tzv. punim podnjačama. Sa dubokim poklopnim daskama gdje su smještene plastične hranilice bez ventilacione mrežice.

A ovdje su dva društva u novim lr nastavcima i antivaroznim tzv. mrežastim podnjačama sa običnim limovima kao fiokama. I dubokim poklopnim daskama sa plastičnim hranilicama i ventilacionim mrežama.

Poznate su mi dobro vrline i mane i jednih i drugih. Jedni iskusni pčelari hvale jedne a drugi opet ove druge. Zato ćemo i mi pokušati u praksi da vidimo tj. na svoj način da snimimo, kolko u svemu tome ima istine. Pa ako budemo uskoro proširivali naš pčelinjačić da znamo za šta ćemo se lično opredijeliti. Glavni aduti će biti :
a/ Uspješnost prezimljavanja,
b/ količina meda i ostalih pčelinjih proizvoda,
c/ Zdravstveno stanje samih pčela itd.itd.

Džaba nam uspješni mamci za lov stršljenova, ima ih ove godine previše mnogo. Svaki dan u mamce upada po 5-6 komada novih. Ali mnogim i ne pada na um da primirišu naše mamce. Redovno obilaze u svom "krvavom pohodu" košnice i hvataju pčele ispred leta tj. poletaljke ili patroliraju iznad cvjetova koje posjećuju naše nevine i nezaštićene, usamljene pčelice. Juče tako golim rukama ubih tri komada, danas dva. Žao mi tih nejačih pčelica, jer ove ubice navraćaju svakih 5-10 minuta i ako ih ne spriječimo, mogu napraviti pravu katastrofu na pčelinjaku. Ali nismo uvjek ni u mogućnosti paziti na naš pčelinjak, sreća pa je tu blizu, pa ga često držimo na oku i branimo od ovih i sličnih napasnika. Šta da je negdje u planini ?

само јака ПВО

Strsljenovi samo hoce da medom i pcelijim larvama hrane svoje larve. Imajmo malo razumijevanja za ta divna bica.

Zahvaljujem Maestro !!! Dobra emisija.

Današnji skromni ulov iz jednog mamca na pčelinjaku.



Pčelice ljepotice imaju pri ruci uvjek svježu vodu i vrlo dobro podnose ove ekstremno visoke temperature, malo ljenčareći na letu i poletaljki. Nije im zamjeriti, jer fizičke aktivnosti treba svesti na najmanju moguću mjeru. Brade su solidne veličine, što je znak dobre unutrašnje mikroklime u samoj košnici.

Često i sa lakoćom čistimo ove nove mrežaste podnjače sa limom, ali mnogo polena nakupljenog teškom mukom propada jer je nedostupan pčelama. A polen ili pelud je opet glavna bjelančevinasta hrana, neophodna za razvoj zdravog legla. Čak i uz pomoć optičkog pomagala (lupe) teško je i dangubno sve ovo pregledati da se vidi broj otpalih varoa. Tu i tamo ima pokoja mrtva varoa, ali stanje nije još zabrinjavajuće, s obzirom da se radi o mladim prirodnim rojevima koje u novembru ili decembru po prestanku legla, čeka tretiranje sa oksalnom kiselinom (čisto ekološko sredstvo koje je i samo prirodni sastojak meda).

Šljezovi kojima posvetimo dužnu pažnju cvjetaju cijelo ljeto nagrađujući nas svojim ljekovitim cvjetovima i veliki su spas za odgoj zdravog legla budućih zimskih pčela. A kako tek dobro dođu pčelama na ovakvoj neočekivanoj i paklenoj suši. Današnji pogled na obični bijeli i "majevički" bijeli šljez.

Iskreno rečeno, moram priznati, da ga stvarno pčele više vole od mene. Valja osnovati na pčelinjaku pravu "baštu sljezove boje".

Значи земљаче конкуренција ти је шљез можда је боље да иду на њега ,,к'о осољене,, него на тебе хехе Изгледа да ти се пчеле не смирују, док има цвијећа, јел' ти кидно који рој ???

Pripreme društava za zimski period uveliko traju. Danas smo izvršili manju blic kontrolu rezervi hrane za zimu. Stanje kod starog društva je za desetku, dok se novi rojevi moraju malo prihranjivati sirupom da popune i poklope svoje vijence meda.

Da postavimo ove jučerašnje fotke.

Pčelinjak na zalasku sunca.





Majevički Bijeli šljez je uvjek za pčele izdašan, darujući im obilje polena i nektara. A izdašan je i za nas same, sa obiljem svoje raznolike ljekovitosti.

Ko pogodi na kojoj je biljci pčela ima piće ???