Pčelarski kutak !!!

Biće vrcanja sve su prilike, medišta su skoro puna.

Čudne li su ove prestupne godine. U njima se zaista svašta abnormalno dešava. Eto i bagrem, ponovo nam sporadično cvjeta tako reći na izmaku juna mjeseca. Nisam imao kad posmatrati da li ga pčele obilaze, jer nam je i bijela lipa u punoj snazi cvjetanja. U svakom slučaju od viška glava ne bi trebalo da boli. Mislim da će ovaj med tzv. bućkuriš raznih medova biti izuzetnog kvaliteta.

Nažalost i to se dešava da nam poneka matica ostane neoplođena tzv. trutuša. To društvo smo morali sanirati i iskoristiti što se da iskoristiti, na najbolji mogući način. Evo kako izgleda djelo matice trutuše.

Vrijedilo je ipak uprljati vrcaljku za ovih par tegli izuzetno kvalitetnog meda, koji vjerovali ili ne nije za prodaju, jer NEMA CIJENU, jer nije ničim ne dozvoljenim i po zdravlje opasnim stvarima tretiran. Dakle ipak ćemo mi medoljupci i ovog ljeta olizati prste. Da svima bude MEDNO !!!

Nova pčelarska godina je počela s prvim avgustom. Pčelinjaci nam dobijaju novi izgled. Ko sad vrijedno zapne i pomogne svojim pčelama, taj se ima nadati nečemu u novoj sezoni. Ova PRESTUPNA godina se treba što prije zaboraviti, jer je mnogim pčelarima donijela samo gubitke. Meni će ostati u sjećanju kao godina osnivanja novog pčelinjaka i proširenja ovog već postojećeg. Nadajmo se da će sledeća biti MEDNA za sve.

I što je vrlo bitno, pčele neću da tretiram nedozvoljenim amitražom (kao ogromna večina naših domaćih pčelara) pa kud puklo da puklo. U obzir dolaze samo ekološki dozvoljena (ZDRAVA) sredstva. Oksalna i mravlja su za sada pokazale zadovoljavajući učinak. Varoe ne mogu da primijetim uopšte, ali to zna da zavara i snjom nema opuštanja. Ova godina je izgleda po svemu sudeći LOŠA za varou, a juli i avgust su mjeseci kad ona inače dostiže svoju punu ekspanziju. Stoga stalno zavirujemo i kontrolišemo naše podnjače. Ako prođemo kako treba ove godine, proćićemo i narednih. Živi bili pa vidjeli !!!

Varou nekako i držimo pod kontrolom, ali ova nezapamćena SUŠA ipak uzima svoj danak. To se ogleda i na pčelama kojima je jako teško doći do kvalitetne zimnice, koja igra značajnu ulogu u ranom proljetnom razvoju legla. Pomažemo im kolko smo u mogućnosti da prežive ove neprestane tropske udare. Ova suša će pokazati svoje negativne efekte i naredne godine u smanjenom prinosu skoro svih medonosnih biljaka koje se sada bore za goli život.

Ne znam samo kako ove patkice izdrže sve ove vrućine ?

Optimalni rok za obezbijeđenje pčelinjih zimskih zaliha ističe do 10-og septembra. Ko nije prihranio nek požuri. Pčelari definitivno ulaze u velike finansijske izdatke i ako i sledeća godina bude nakaradna, mnogi će drastično smanjiti broj svojih društava, a neki i potpuno prestati pčelariti. Da li će opština ili nadležno ministarstvo priteći upomoć svojim pčelarima vidjećemo. Broj stražarica na letima naših košnica se ovih bespašnih dana utrostručio, zbog sve češćih pokušaja grabeži od strane izgladnjelih tuđica. Nisam htio suziti leta, jer smatram da su se sposobne same braniti od tih nasrtaja. Pčelinjak je stalno "pod okom" i ako bude trebalo priteći upomoć kojoj zajednici, tu smo im odmah na usluzi.

Tretiranje protiv varoe mravljom kiselinom jednokratnom fustis metodom obavljeno u julu i avgustu u nekoliko navrata (varoe nema), prihrana za formiranje zimskih zaliha završena do 04. septembra, odstranjeni krajnji ramovi iz plodišta još krajem jula mjeseca i što se tiče naših pčela zima može sad da počne. Slijedi Oksalna kiselina u novembru ili decembru zavisno od temperaturnih pogodnosti, utopljavanje legla u drugoj polovini januara ili u februaru sa dodavanjem stimulativnih pogača i čekamo narednu voćnu pašu. Nek nam svima bude MEDNA !!!

Zdravo medoljupci !!! Kakav divan dan danas provedoh u tom čarobnom Milinom selu, družeći se sa medenim ljepoticama. Izvršili smo tom prilikom i detaljan pregled svih društava. Zimske zalihe hrane su već formirane, varoe nema, ali što je interesantno nema ni pčelinjeg legla ??? Isti slučaj je i ovdje na pčelinjaku u Loparama. Da li su razlog tome ove pretjerane vrućine i nedostatak ozbiljnije polenove paše ili je nešto treće u pitanju ostaje da se vidi. Nadajmo se da naše pčelice znaju šta rade i da je to samo jedan njihov vid prilagođavanja na novonastale klimatske promjene. Ponašanje samih pčela je sasvim normalno, kao i njihova trenutna brojnost.

Priča se uveliko o sutrašnjem zahlađenju. Možda su pčele to na njima svojstven način već predvidjele ??? Kako god što se nas samih tiče, zima može ODMAH da počne. Danas mi jedno društvo mojih majevičkih krilatih ljepotanki "odleće" u pitomu i ravnu, po svemu rodnu Semberiju u dvorište novog gazde, koji će ih ubuduće njegovati i držati na oku. Neka mu je s njima SREĆNO I MEDNO !!!

Juče i danas smo obišli te naše krilate Majevičanke u Semberiji da vidimo kakav im je novi životni prostor, jesul zadovoljne sa svojim novim gazdom, inače starim i iskusnim pčelarom, koji je prije desetak godina ostao tuđom krivicom bez svojim petnaestak društava. Naime vršilo se tada u Semberiji ljetnje zaprašivanje protiv komaraca, a čovjeka niko nije obavijestio i našao je pravu katastrofu na svom pčelinjaku. Razočarao se i digao ruke od pčelarenja, ali eto uspjeli smo mu našom upornošću povratiti tu ljubav. Pošto je već u penziji, planira da osnuje zavidan pčelinjak (sa strogo ekološkim načinom pčelarenja) i na dobrom je putu da to i ostvari. Trenutno ima dva društva naših MAJEVIČANKI, koje sam zatekao kako se časte (polenom i nektarom) sa pravom medonošom i izuzetno hranljivom i ljekovitom biljkom zvanom Heljda (Fagopyrum esculenta). Srce mi je bilo puno od radosti i ushićenja, jer je ova zadnja kiša prosto preporodila tih za sada samo stotinjak kvadrata, zasijanih ovom kulturom. Kakav je divan prizor vidjeti te košnice u tom malom polju heljde sa mnoštvom sitnih bijelih cvjetića i pčela zaposlenih na njima. Slike su ovog puta izostale, ali obećavamo uskoro ovjekovječiti i tu istinsku ljepotu. Daće BOG da mu bude MEDNO !!!

Odleće mi danas i jedno super društvance put Jablanice u dvorište pčelara amatera. Nadam se da će i njima biti lijepo u novom lipom i bagremom bogatom okruženju i sa novim gazdom, koji ima čitavu zimu pred sobom da uči o pčelama i pčelarstvu. Nek im je srećan i medan novi početak.

Ako sam dobro upratila tvoje pisanje, ove godine nije med 'rodio'?

no_name ::

Ako sam dobro upratila tvoje pisanje, ove godine nije med 'rodio'?

Može se s pravom reći da kod većine pčelara (onih pravih pčelara) nije "rodio". Naime, bilo je malo livade i lipe, ali i to sporadično, zavisno od same mikrolokacije pčelinjaka, koja je po pravilu svugdje različita. Ja, lično sam u gubitku, gledajući čisto finansijsku računicu, ali sam opet zadovoljan i srećan sa svojim pčelkama, nadajući se nekoj narednoj, mnogo boljoj godini.

Поздрав, 'ајд молим те обнови линк за књигу "Нови пчелар", нисам у могућности да је преузмем и прочитам.
Унапријед хвала...

Gaggx ::

Поздрав, 'ајд молим те обнови линк за књигу "Нови пчелар", нисам у могућности да је преузмем и прочитам.
Унапријед хвала...

Pozdrav i tebi. Evo ovaj link
http://snk.to/f-cdt34imh
Inače to je sa sajta velikog pčelara Miloša Antonića sveštenika iz Koceljeve.

http://www.pcelarm.com/

Pozdrav za sve ljubitelje malih krilatih ljepotica, tih slatkih mačkica i letećih tačkica.

Malo fotkica sa pčelinjaka u Milinom selu.





A i sa mog ličnog ili ti Loparca.

Sad je to malo drugačijeg izgleda.

Dobar dan Loparac.Bicu slobodna, pa cu ovaj tvoj kutak nazvati Medeni. Najpre da te pozdravim, kao aktivnog i nadasve korisnog clana ovog foruma.Drago mi je sto si se vratio.

Nadam se da cu uspesno iskoristiti tvoje znanje iz oblasti pcelarstva. Ovako,ja mnogo vremena provodim na poslu,previse obaveza,fizicke aktivnosti,a kao sto i sam verovatno znas,takav ritam vremenom dovodi do nezaobilaznog pada imuniteta.Da li bi mogao da mi preporucis neki med za jacanje imuniteta,tek prevencije radi? Pozdrav od

ZVEZDICA ::

Dobar dan Loparac.Bicu slobodna, pa cu ovaj tvoj kutak nazvati Medeni. Najpre da te pozdravim, kao aktivnog i nadasve korisnog clana ovog foruma.Drago mi je sto si se vratio.

Nadam se da cu uspesno iskoristiti tvoje znanje iz oblasti pcelarstva. Ovako,ja mnogo vremena provodim na poslu,previse obaveza,fizicke aktivnosti,a kao sto i sam verovatno znas,takav ritam vremenom dovodi do nezaobilaznog pada imuniteta.Da li bi mogao da mi preporucis neki med za jacanje imuniteta,tek prevencije radi? Pozdrav od

Veliki pozdrav i tebi Zvezdo ovog foruma. Svaki prirodni med bi trebao pozitivno uticati na naš imunitet, ali kako danas naći čisti prirodni med ???. Ja sam pristalica i ljubitelj miješanog meda od više ljekovitih biljaka, a ne tzv. sortnih ili pojedinačnih medova, čije djelovanje sigurno nije kompleksno kao u miješanog meda. Razočaran sam činjenicom da gro naših domaćih pčelara iz godine u godinu tretira svoje pčele i to višekratno, opasnim (čitaj kancerogenim) lijekovima protiv varoe, čije se rezidue talože i gomilaju u saću, medu i propolisu. I to je bio jedan od razloga da se lično posvetimo pčelarstvu i pokušamo dobiti ekološki prihvatljive pčelinje proizvode za svoju ličnu (porodičnu) upotrebu. Ja trenutno nemam ovogodišnjeg meda za prodaju jer još nisam ni vrcao, a i kad izvrcam, to će biti neznatne količine, jer su mi pčele izašle dosta oslabljene iz ove prošle zime. Naletio sam naime na loše pogačice za njihovu proljetnu prihranu, koje su mnogo curile i davile mi zimske pčele, koje su inače potpuno biološki zdrave. Tek ovih dana su mi se pčele potpuno oporavile od tih znatnih oštećenja zimskog klubeta. Gdje sam imao drvene podnjače a ne mrežaste, te su mi pčele uglavnom i više stradale. Moraću se ove godine obavezno posvetiti pripremi i izradi svojih vlastitih pogača. Neću više ni u tim stvarima da rizikujem. Na pčelinjaku u Milinom selu sve su mrežaste podnjače i tih gubitaka nije ni bilo u znatnoj mjeri i ta sva društva su u extra top formi i od njih će biti znatnih količina proljetnog meda sa bagremom za vrcanje koje će biti narednih dana. Pa će biti vjerujem i vrcanja od livade i lipe i biće sigurno i viška meda za prodaju. Jako je zdravo žvakati čisti prirodni med u saću ili med pomiješan sa mednim poklopcima, koga uvjek bude prilikom otklapanja okvira. Ja to ne cijedim već sve zajedno stavljam u staklene tegle i koristim u svakodnevnoj upotrebi. Pčelinji proizvodi sa matičnom mliječi i propolisom su posebna priča za naš imunitet.

Dobro jutro Loparac.Cula sam za te pogubne,hemijske tretmane.Zao mi je sto su nam pojedini pcelari nesavesni,pa tako narusavaju ugled ostalih, koji svojim trudom teze da pruze najbolji kvalitet i to cesto po prihvatljivoj ceni.

Primetila sam da se gustina meda razlikuje kod istog proizvodjaca,iste vrste meda.Mene je recimo to odbilo od dalje kupovine (Kupujem ga u jednoj lokalnoj prodavnici).Med je sada toliko redak, da podseca na gusci sirup.Da je to bilo u jednoj ispostavi,mozda bih i tolerisala,ali to postaje hronican problem.

Ja inace cesto koristim proizvode sa maticnim mlecom i propolisom,zaista su neprevazidjeni.


Hvala ti Loparac za ove podatke.Pozdravljam te i uspesan rad ti zelim...

Zahvaljujem ti se ZVEZDICE na lijepim riječima. Juče smo uspjeli izvrcati na pčelinjaku u Milinom selu, oko dvadesetak kg prvoklasnog (potpuno zrelog i poklopljenog) meda i poslepodnevni pljuskovi nam nisu dozvolili daljni rad. A ovi kišni dani uzrokuju inače mnogo veću potrošnju rezervne hrane u košnici, tako da razmišljamo da im ostavimo sve što su sakupile i sačekamo i lipovu pašu da prođe, pa onda vrcanje eventualnog viška.
Inače med koji se izvrca nezreo (tj. nepoklopljen više od 2/3 samog sata ili rama), nema svoju pravu gustinu (oko l8 % vode). Više je tečan i brzo ukisne tj. pokvari se. Zato ga nije ni preporučljivo rano vrcati. Kod tipičnih komercijalnih pčelara (zovu ih medari) je sve moguće kupiti, osim onog pravog, pravcatog pčelinjeg proizvoda.

Pozdrav Loparac. Znaci to je uzrok promenjene gustine meda...A posledica te njihove povrsnosti jeste finansijski gubitak,pa neka i dalje budu komercijalni.U poslu,covek mora biti posten, istrajan i predan,drugacije se sve zavrsava neuspesno i sa gubicima.

A Milino selo,je li ono takticki najpogodnije za pcelarstvo? Ja mozda malo zamaram,ali mene zanima sve u vezi Majevice,pa nekada i dosadjujem pitanjima.Nisam nametljiva,samo sam radoznala.Svaki podatak u vezi Majevice mi je dragocen,fotografije narocito.Sta cu,volim je,najvise na svetu celom...

ZVEZDICA ::

Pozdrav Loparac. Znaci to je uzrok promenjene gustine meda...A posledica te njihove povrsnosti jeste finansijski gubitak,pa neka i dalje budu komercijalni.U poslu,covek mora biti posten, istrajan i predan,drugacije se sve zavrsava neuspesno i sa gubicima.

A Milino selo,je li ono takticki najpogodnije za pcelarstvo? Ja mozda malo zamaram,ali mene zanima sve u vezi Majevice,pa nekada i dosadjujem pitanjima.Nisam nametljiva,samo sam radoznala.Svaki podatak u vezi Majevice mi je dragocen,fotografije narocito.Sta cu,volim je,najvise na svetu celom...

Po mom mišljenju Milino selo je jedna vrsta raja za pčele, što ne znači da nema još pogodnijih mikrolokacija na našoj Majevici. Volio bih imati pčelinjak i u Tobutu, Vukosavcima, Pukišu itd. Uglavnom mjesta koja obiluju Bagremom i Lipom su velika prednost za pčelarstvo. Nažalost zapuštena imanja i voćnjaci, kojih je u ovo vrijeme sve veći broj na Majevici, takođe su raj za pčele.




Mora se priznati da je uz ovaj Bukov trud kojeg koristim u svojoj dimilici mnogo lakše raditi sa pčelama. Skinuli smo samo dva komada sa ove bukvice, jer više nismo ni mogli ponijeti.

Današnji roj drugenac se okači za krušku i bi smješten u svoju novu košnicu od ukupno tri pokušaja. Treća sreća bi tek kad smo dodali ram s leglom i tek tada pčele nisu napuštale svoj novi dom.

Свака част Лопарац. Сретан рад желим твојим пчелицама ! Баш сам данас фотографисао једну процвијеталу липу ! Мирише.

  

Mr. Majevica ::

Свака част Лопарац. Сретан рад желим твојим пчелицама ! Баш сам данас фотографисао једну процвијеталу липу ! Мирише.

Džaba je mirisala Maestro, nažalost nije nam medila, onako kako smo to od nje očekivali. Pčele su jedva i za sebe sakupile. Ostaje nam jedina nada naša šarena ljekovita livadica.


  

  

  

Ova vrsta bumbara (sa bijelim prstenom na zadku) upada u košnice i krade med od pčela. Za svoja zlodjela često plati i glavom, ali loše navike se ne odriče.

  

  

  

Prelijep pčelinjak manastira Tavna.
   


Pčelinjak u Milinom selu koji je raj za pčele i raj za voće.
   

U organizaciji pčelarskog udruženja Lopare i ove godine naši Majevički pčelari su posjetili najveći sajam pčelarstva i pčelarske opreme u Beogradu (Tašmajdan). Bilo je lijepo i nezaboravno. Zahvaljujemo se našem predsjedniku udruženja vrsnom pčelaru iz Tobuta g.Marku Joviću kao i pčelarskom udruženju grada Beograda koji je kao domaćin obezbijedio besplatnu kafu i rakiju za sve učesnike ove najveće pčelarske manifestacije na Balkanu.
   

Što se nas i naših pčela tiče zima može odmah da počne. U neku ruku možda bi to za njih same bolje i bilo, ali ćudi majke prirode su teško predvidive i htjeli , ne htjeli moramo im se zajedno s pčelama i mi sami pokoravati. Istina, bila bi to idealna rana jesen, da ne bi onih ranih mrazeva koji silnu cvjetajuću floru poput kuge potamaniše. Tu i tamo nađe se po neki mrazom neuništeni cvjetak zanovjetak koji privuče po neku vrijednu i upornu-usamljenu izletnicu, da ga posjeti i kasnim polenom svoje kotarice opskrbi. Malo je falilo da nas Varoa opet i ove godine iznenadi i društva nam potamani, ali bili smo na oprezu i zadali smo joj odlučujući udarac krajem septembra i početkom oktobra, tako da možda i nema potrebe za oksalnom u decembru. No vidjećemo to. Od silnog i svakodnevnog čišćenja fioka na mrežastim podnjačama nismo imali kad fotografisati tu prokletu smeđu i crnkastu gamad. Od grabeži mi je stradalo jedno solidno društvance, ali srećom tuđice su bile moje vlastite pčele, pa smo to mnogo lakše prebrodili i sanirali. Kažu da je krivac za grabež uvjek pčelar i samo pčelareva greška. Sa tom konstatacijom se ne slažem uopšte i smatram da su ose pljačkašice i varoa jedini krivci koji najčešće dovode do ove pogubne jesenje grabeži. Varoa jer mnogo oslabi društva, a ose otklapajući poklopljeni med u ranim jutarnjim časovima dok je još hladnije sa krajnjih ramova košnice, a koje ne dohvaća samo pčelinje klube. Kasnije kako dan odmiče i biva sve toplije gladne izletnice za tili čas osjete opojni miris meda i eto ulazaka u tuđu košnicu, eto međusobne borbe i same grabeži. Ovih dana gledam i pratim te dosadne osice (povremeno ubijajući neke od njih) kako se smiono zalijeću redom u svaku košnicu, bilo joj leto suženo ili ne bilo, bilo na njemu nekoliko stražarica ili ih ne bilo, svejedno je, ona se zaleti i pokušava na silu ući u košnicu. Ako ne uspije uletjeti ona ide odmah u sledeću susjednu i tako redom, ispitujući svakoj košnici njen odbrambeni puls. Gdje nema straže ni otpora svaki njen ulazak to društvo košta jedne oveće kapljice njihovog vlastitog meda iz zimskih rezervi. A znamo da bi se sakupila i preradila ta vrijedna kap meda, mnogo stotina radilica treba da odradi svoj posao oko unošenja i prerade samog nektara. Koliko ih tek tom prilikom i strada od štetočina, hladnog vjetra i iznenadne kiše možemo samo pretpostaviti. Druga je stvar kad se radi o masovnoj ljetnoj grabeži zbog same pčelareve neopreznosti prilikom oduzimanja, prosipanja i vrcanja meda ili prihrane u obliku sirupa. Jednu ubijenu osu sam ostavio na samom ulazu u košnicu i vjerujte da se druga osa prepala pri pokušaju ulaska u istu i odmah pobjegla. Strašilo je strašilo, ne postavlja ga svijet džaba. Hehehe. Vidim i da ose koje nalete i ulete u jaku košnicu, koja miruje i nema stražarica napolju ne uspiju same da iz nje izađu već ih čistačice izbace sa leta već mrtvu ili smrtno ranjenu napolje. Jednu košnicu napadaju odnoseći med iz nje obično dvije ili tri ose. Kad se to primjeti treba ih sačekati i vješto ubiti i ta je košnica taj dan vjerovatno spašena, jer nekoliko otklopljenih ćelija saća s medom pčele unutar same košnice će brzo očistiti. Zato ovih kritičnih dana treba paziti na svoj pčelinjak i malo sa svojim stražaricama stražariti sigurno nam neće biti dosadno.
  

Pred sam kraj novembra mjeseca istretirali smo svoje pčele jednim za naše prilike veoma skupim uvoznim ekološkim sredstvom na bazi oksalne kiseline, limunske kiseline i raznih eteričnih ulja (1 litar "Bienen wohl" je koštao oko 70 eura). Tim činom nadam se, da smo zadali odlučujući smrtni udarac ostatku ostataka zimske varoe. Do jula mjeseca bi trebali biti mirni što se tiče te parazitske napasti pčela i pčelinjeg legla. Sve je spremno i za biološku borbu protiv varoe tzv. ramovima građevnjacima u narednoj sezoni, koja će biti jedna od obaveznih metoda. Sve što se zahtjeva od strane samog pčelara, preduzeli smo na vrijeme poštujući i koristeći pozitivne preporuke i iskustva mnogih naprednih pčelara ili legendi našeg pčelarstva. Ostalo je na samim pčelama da se izbore sa nepredvidivim zimsko-proljetnim ćudima naše prirode. MEDNO svima !!!
   

Zimski izgled pčelinjaka jednog vrijednog pčelara, koji misli o svojim pčelicama. Snijeg je inače poželjno očistiti ispred košnica zbog eventualnih pročisnih letova u zimskom periodu, da bi kolko-tolko smanjili gubitak pčela koje upadaju u taj snijeg i smrznu se prilikom ulijetanja (povratka) u košnicu.