MAJEBИЧKИ ФOPYM
...Значајно је да старији свој крај не сматрају баш као део Босне. За њих је Босна (права Босна), западно од Мајевице, околина Тузле и даље према западу и југу од Тузле. Босански Брод је ,,Босна,, ,а ,,ми смо Мајевичани,,. Та ужа Босна зове се и ,,Горњи крај,,....

,,Мајевица - с особитим обзиром на етничку прошлост и етничке особине мајевичких Срба,,
Миленко С. Филиповић
Сарајево 1969.
MAJEBИЧKИ ФOPYM
...Значајно је да старији свој крај не сматрају баш као део Босне. За њих је Босна (права Босна), западно од Мајевице, околина Тузле и даље према западу и југу од Тузле. Босански Брод је ,,Босна,, ,а ,,ми смо Мајевичани,,. Та ужа Босна зове се и ,,Горњи крај,,....

,,Мајевица - с особитим обзиром на етничку прошлост и етничке особине мајевичких Срба,,
Миленко С. Филиповић
Сарајево 1969.
MAJEBИЧKИ ФOPYM
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

MAJEBИЧKИ ФOPYM

ФOPYM MAJEBИЧKИX CPБA
 
PrijemPrijem  PortalPortal  GalerijaGalerija  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  

 

 Ćelar, Derventa - Crkvište i nekropola iz 18. i 19. vijeka

Ići dole 
AutorPoruka
Mr. Majevica

Mr. Majevica


Number of posts : 14652
Peпyтaциja : 25
Registration date : 28.01.2008

Ćelar, Derventa - Crkvište i nekropola iz 18. i 19. vijeka Empty
PočaljiNaslov: Ćelar, Derventa - Crkvište i nekropola iz 18. i 19. vijeka   Ćelar, Derventa - Crkvište i nekropola iz 18. i 19. vijeka EmptySre 23 Okt - 17:20

Blaženka LEJIĆ - 01.07.2011 21:37

Na lokalitetu Ćelar, u selu Živinice, nedaleko od Dervente, tokom akcije čišćenja starog pravoslavnog groblja, ekipa arheologa Zavičajnog muzeja iz Gradiške pronašla je crkvište sa nekropolom na kojoj se nalazi više od 100 nadgrobnih spomenika.

Arheolozi Milan Đurđević i Bojan Vujinović iz Zavičajnog muzeja iz Gradiške i stručni saradnik Damir Kljajić tvrde da nekropola najvećim dijelom datira iz perioda od kraja 18. do druge polovine 19. vijeka, ali i iz ranijeg perioda.

Spomenici su, kažu, u obliku stela i krstača, ukrašeni predstavama vizantijskog, jerusalimskog i golgotskog krsta, ali i značajnim ćiriličnim natpisima, koji svjedoče o sahranjivanju pravoslavnog stanovništva na ovoj nekropoli.

Arheolozi ističu da je vrlo interesantan spomenik u obliku nišana s uklesanim krstom sa prednje strane i polumjesecom sa zadnje strane, pronađen na sjevernoj strani groblja, koji najvjerovatnije potiče iz nešto ranijeg perioda.

"U sjevernom dijelu groblja nalaze se dva spomenika ispisana ćiriličnim pismom iz 1859. i 1860. godine. Spomenici su devastirani i pomjereni iz prvobitnog položaja, najvjerovatnije usljed potrage za blagom", kaže Vujinović.

Dodaje da je na istom dijelu nekropole pronađena stela sa ćiriličnim natpisom da je u junu sahranjen Petar, dok sa njene zadnje strane piše da je Petra sahranio Lazar.

"Gornji dio spomenika je oštećen, čime je i uništen veći dio navedenog ćiriličnog natpisa, a nedaleko je pronađena i stela sa ćiriličnim natpisom iz 1861. godine, na kojem se pominje jedan od članova porodice Đukić. Na istočnom dijelu groblja pronađen je nadgrobni spomenik sa ćiriličnim natpisom iz 1863. godine, koji se vezuje za jednog od članova čuvene derventske porodice Kostić", objašnjava Vujinović.

Sa prednje strane je, dodaje Vujinović, urezan pravoslavni krst sa trolistom i Andrejin krst, te sunce u kojem su krstovi upisani, ali i dvije rozete sa donje strane krsta, dok je nadgrobna ploča manjim dijelom uništena sa bočnih strana, gdje nedostaju dijelovi natpisa.

"Potrebno je istaći da su spomenici najvećim dijelom nabacani na manje gomile, koje su obrasle vegetacijom, što je dovelo do većeg nivoa devastacije, te je potrebno zaštititi ih od daljeg propadanja. Pored nadgrobnih spomenika, na najvišoj tački lokaliteta izdvaja se pravougaoni plato, gdje se po predanju nalazila crkva, čije postojanje treba utvrditi materijalnim dokazima kroz dalja arheološka istraživanja", kaže Vujinović.

Ističe da postoji mogućnost da crkva nije imala temelje, nego je bila brvnara, čiju konstrukciju su nosile drvene grede ukopane u zemlju, što će se vidjeti u daljim istraživanjima.

Objašnjava da sačuvana narodna predanja taj lokalitet nazivaju crkvištem i otkrivaju da je ovdje bila manja pravoslavna crkva zvana ćelija, po kojoj je lokalitet najvjerovatnije i dobio naziv.

Kljajić objašnjava da nije poznato tačno vrijeme osnivanja groblja i izgradnje crkve na Ćelaru, ali da su, na osnovu istorijskih činjenica o tom dijelu derventskog kraja, moguće dvije pretpostavke.

Jedna od njih je da su intenzivna doseljavanja novog stanovništva u derventski kraj, tokom 16. vijeka, mogla dovesti do nastanka Ćelara, a druga da je do toga moglo doći i poslije druge decenije 18. vijeka, kada se na ovaj prostor, koji je ostao pust poslije bečkog rata krajem 17. vijeka i austrijskog upada početkom 18. vijeka, doseljava novo stanovništvo.

"Gradnja takvih ćelija u turskom periodu dopuštana je samo pod uslovom da budu građene od drveta, bez stalne krovne konstrukcije, koju je mijenjalo laneno platno, koje bi se nakon službe sklanjalo. Vrlo interesantno je da nije bila dozvoljena ni upotreba eksera, niti bilo kakve dekoracije", ističe Kljajić.

Otkriva i da je, na osnovu predanja, u crkvi na Ćelaru službovao pop Jovica Ilić, koji je u proljeće 1834. godine digao bunu, kasnije nazvanu Pop Jovičina buna.

"Crkva je najvjerovatnije zapaljena sredinom 19. vijeka, kada je izvjesni Gavro Stjepanović došao u sukob s jednim od Turaka, koji je ušao u crkvu i počeo bacati ikone sa zidova. Nakon tog sukoba Stjepanović je pobjegao u Srbiju, a Turci su zapalili crkvu. Iz nje je sačuvana ikona svetog Nikole, koja se ranije nalazila u novoj derventskoj crkvi, ali je početkom rata, 1992. godine, nestala", ispričao je Kljajić.
Akcija "Očistimo Ćelar"

Akciju ''Očistimo Ćelar'' u maju su organizovali studenti Silvan Brestovac i Siniša Tatomir u saradnji sa Svetosavskom omladinskom zajednicom iz Dervente i sveštenikom Sinišom Maksimovićem. Podržali su je Oružane snage BiH i Zavičajni muzej Gradiška.

Tokom akcije, koja je trajala jedan dan, očišćen je lokalitet Ćelar, nakon čega su arheolozi istražili spomenike i otkrili prve podatke o njima.
Značaj lokaliteta

Ćelar je u prošlosti bio duhovni centar pravoslavnog stanovništva tog dijela derventskog kraja, što potvrđuju pisani i materijalni ostaci, te narodna predanja.

"Pomenuto groblje i crkvište potrebno je detaljno očistiti, te arheološki istražiti kako bi se utvrdila njegova istorijska uloga i kulturni značaj, ali i zaštititi od daljeg propadanja. Nakon toga ovaj lokalitet je potrebno naučno vrednovati i prezentovati javnosti, a poželjno bi bilo rekonstruisati crkvu brvnaru, koja se po svemu sudeći nalazila na ovom lokalitetu, i izgraditi spomen-kuću pop Jovici, koji je podigao bunu 1834. godine", kaže arheolog Bojan Vujinović.
Položaj lokaliteta Ćelar

Staro pravoslavno groblje Ćelar nalazi se u selu Živinice, oko tri kilometra istočno od Dervente.

Smješteno je na uzvišenju Ćelar (208 m), koje se nalazi na jednoj od padina koje se spuštaju prema sjeveru od uzvišenja Cerova i Solina (228 m).

Do groblja se dolazi zaobilaznicom i preko brda Kostur ili spuštajući se od Cerova preko Solina prema brdu. Prilaz groblju otežavaju neuređeni i zapušteni putevi.

Groblje se prostire na oko tri dunuma zemljišta, koje okružuje šuma, a lokalitet je najvećim dijelom zarastao u korov i šiblje.
Šušnjari

Ekipa arheologa Zavičajnog muzeja Gradiška trenutno je aktivna i na iskopavanju grobova unutar crkve u Šušnjarima, gdje su aktivna istraživanja posljednjih nekoliko godins.

"Ove godine imamo u cilju da istražimo nekoliko grobova unutar crkve, kako bismo uzeli uzorke kostiju koji su nam potrebni da bismo uradili C14 analizu, koja će nam uz ostali pokreni materijal s najvećom sigurnošću ukazati na datovanje crkve. Sve informacije o aktivnostima u vezi s radom Zavičajnog muzeja u Gradišci možete pratiti preko našeg sajta www.muzejgradiska.com", istakao je arheolog Bojan Vujinović.
Nekropola

Nekropola (od grč. nekros - mrtav i grč. polis - grad; u prevodu "grad mrtvih") je veliko groblje ili sakralno mjesto.

Pored povremene upotrebe riječi za nazivanje velikih grobalja izvan velikih gradova, termin se uglavnom koristi za mjesta sahranjivanja u blizini gradova drevnih civilizacija.

Ćelar, Derventa - Crkvište i nekropola iz 18. i 19. vijeka Slikac.php?slika=20110701152555
Nazad na vrh Ići dole
https://majevica.forumakers.com
 
Ćelar, Derventa - Crkvište i nekropola iz 18. i 19. vijeka
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Hram iz I vijeka - Trebinje
» Trebinje - Crkva Sv. Luke iz 2. vijeka
» Srednjovijekovna nekropola - Prelijepa

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
MAJEBИЧKИ ФOPYM :: Археологија :: Храмови, цркве-
Skoči na: