Zvornik: Kule kao svedoci vekova
Srednjovekovna tvrđava Đurđev grad, sa zidinama dominira na brdu iznad Zvornika. Gradsko utvrđenje imalo je kroz istoriju važan vojni i ekonomski značaj
Zidine Đurđevog grada
STARA srednjovekovna tvrđava Đurđev grad, sa svojim zidinama i kulama, dominira na brdu iznad Zvornika. Od samog ulaska u grad i prolaza kroz brojne odaje, sve upućuje na stotine godina burne istorije Zvornika, ali i bliže i dalje okoline Podrinja.
Grad se prvi put pominje 1410. godine, ali postoje tragovi o postojanju ilirske ili keltske gradnje na ovom području.
- Postoje jasni podaci da je u doba rimske vlasti ovo mesto bila raskrsnica puteva koji su vodili od Srebrenice, gde je boravio rimski prokurator, odnosno upravnik rudnika olova i cinka, do Sremske Mitrovice. Po Kipertu i Mileru Ad Drinum je bio smešten na području današnjeg Zvornika, što znači da je postojao i u ranijem periodu - kaže Rajko Avramović, dugogodišnji prosvetni i muzejski radnik.
Ne postoje precizni podaci o tome ko je gradio ovu tvrđavu. Pretpostavke govore da su je gradili bosanski feudalci i, kao najverovatniji graditelji, pominju se vlastela Zlatonosovića, koja je u tom vremenu vladala ovim delom Bosne, a stolovala u današnjem Zvorniku.
Braća Zlatonosovići, Vukmir i Vukašin, 40 godina pre Kosovske bitke, imali su ovde svoj dvorac sa donžon kulom, visokom 20 metara. Tada je ovo bila jedna od najjačih kolonija Dubrovčana, a, prema njihovim podacima, bilo ih je oko 640, pa je petina ili šestina evropskih potreba srebra išla preko ovih trgovaca u Zvorniku.
- Zvornik se pominje 1410. godine, kada se mađarski kralj Žigmund nalazio u njegovoj okolini, a 1435. godine ova oblast potpada pod ugarsku vlast. Već 1432. godine pominje se Teočak koji je bio pod upravom Zlatonosovića, kao utvrđenje iznad rečice Tavne, koju mađarski kralj poklanja srpskom despotu Đurđu Brankoviću. Godinu dana kasnije despot Đurađ preuzima Zvornik.
Tvrđava nosi naziv Đurđev grad po Đurđu Brankoviću, mada je on samo zaoblio zidove kula, koji su bili četvrtasti zbog odbrane. Iz tog perioda postoji i legenda o prokletoj Jerini, ženi Đurđa Brankovića, pa se danas ovo utvrđenje često naziva i Jerinin grad ili grad Proklete Jerine.
Grad čine tri međusobno povezane celine. Donji grad, koji se nalazi pored puta Zvornik - Sarajevo, Srednji, koji je i najstariji, kome je današnji izgled dao despot Đurađ, 1433. godine, kada je zagospodario Zvornikom, i Gornji grad, na oko 407 metara nadmorske visine.
- Najveđi deo Gornjeg grada porušen je 1878. godine, gde je napravljena kasarna, cisterna, bastioni i magacini. Gradska tvrđava kroz istoriju imala je važan vojni i ekonomski značaj, a u austrougarskom periodu, pored hercegovačkog vojnog objekta u Bileći, ovaj objekat u Zvorniku je bio najvažniji - objašnjava Avramović.
Danas tvrđava ima Donji grad površine oko 7.600 metera kvadratnih, Srednji grad od 33.000 i Gornji grad od 8.000 kvadrata. U unutrašnjosti zidina je sedam kula, osam bastiona, dve barutane, nekoliko tabija, jedan kazamat, cisterna i kasarna.
Godine 1964. izvršenii su konzervatorsko-restauratorski radovi na području Donjeg grada. Manja arheološka istraživanja na lokalitetu Đurđevog grada vršena su 1998. godine.
Istraživanja su vršili dr. Đorđe Janković iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije i magistar Mirko Babić, direktor muzeja Semberija u Bijeljini.
Opština Zvornik je 2011. godine pokrenula Projekat za restaruaciju i obnavljanje ove građevine. U okviru projekta o restauraciji, konzervaciji i arheološkim istraživanjima, planira se izgradnja dodatnih objekata, kao što su muzeji, suvenirnice, restorani i slični, čime bi se privukli turisti.
JERININ PUT STRASTI
U PLANU je i gradnja staze sa druge strane tvrđave. Ta staza koja vodi od Gradske kapije (Donjeg grada) do zidina tvrđve, nazvana je "Jerinin put strasti", prema legendi o nezasitoj gospodarici Jerini, koja je zavodila mlade momke iz svoje pratnje, a zatim ih noću bacala kroz tajna vrata sa najviše kule u Drinu, da ne bi bilo svedoka njenog noćnog raspusnog života.
http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:426979-Zvornik-Kule-kao-svedoci-vekova