Za pravoslavne crkve koji poštuju stari Julijanski kalendar danas počinje šestonedeljni Božićni post koji traje do praznika Hristovog rođenja i koji po važnosti dolazi posle Vaskršnjeg ili Velikog Časnog posta.
Božićni post počeo je za Srpsku pravoslavnu crkvu, Rusku pravoslavni crkvu, Jerusalimsku patrijaršiju i Svetu Goru, dok će ostale hrišćanske crkve, među kojima i većina pravoslavnih, koje su zbog veće tačnosti prihvatile Gregorijanski kalendar, u postu biti od 15. novembra.
Hrišćanski post je uveden po uzoru na Isusa Hrista koji je četrdeset dana proveo u pustinji u postu i molitvi i prema Starom zavetu dao je zapovest Jevrejima da poste jer će i "njegovi učenici postiti".
Prema rečima srpskog patrijarha Pavla objavljenim u njegovoj knizi "Molitve i molbe", "post je i danas neophodan" je se ovim podvigom uz molitvu, pravoslavni hrišćani pripremaju za dolazak velikih praznika.
Telesni post je uzdržavanje od mrsne hrane ali, kako kaže patrijarh Pavle, postoji i duhovni post koji je razmatranje duhovnog stanja i način "da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mestu posadi ono što je dobro".
"Poorati zemlju a ne posejati znači telesni post bez duhovnog. A ne poorati zemlju, pa posejati seme, to je samo post duhovni, nepripremenjen telesno", objasnio je patrijarh u svojim duhovnim poukama.
"Za nas je bitno da se držimo i jednog i drugog, i posta i molitve, da bi se približili Bogu i Carstvu nebeskom", ističe se u ovoj duhovnoj besedi poglavara Srpske pravoslavne crkve.
Trajanje Božićnog posta objašnjava se takođe četrdesetodnevnim putovanjem trojice mudraca do Vitlejema, u kojem je 25. decembra rođen Isus. Post je stoga zvezda vodilja za sve one koji su hrišćanstvo odabrali za svoju veru, kao što je za mudrace koji su verovali u proročanstvo o rođenju Spasitelja jedina vodilja bila najsjajnija zvezda na nebu koja je išla od Zapada ka Istoku i koja ih je dovela u Vitlejem.
Pravoslavni hrišćani se slobodnom voljom odlučuju na ovaj podvig čija je svrha očišćenje duše i tela koje se postiže ne samo uzdržavanjem od mrsne hrane već i od loših misli, reči i dela.
Postom se potvrđuje snaga volje onih koji kao hrišćani žele da svojim razumom vladaju u svim iskušenjima, pa se kaže da je post podvig celokupne ličnosti i etički stav.
Kanonom pravoslavne crkve predviđena su četiri posta godišnje, a najduži je Veliki ili Časni post pred praznik Vaskrsenja.
Petrovski i Gospojinski post vernici poštuju pred Petrovdan i Veliku Gospojinu.
Pravoslavnim kanonom predviđeni su i jednodnevni postovi - na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja (11. septembar), Vozdviženje časnog krsta - Krstovdan (27. septembar), Krstovdan (18. januar) uoči Bogojavljenja.
Oni koji dosledno poštuju pravila poste i svake srede i petka jer su to dani kada je Hristos osuđen i kada je umro na krstu.
Prema kanonu SPC, u vreme Božićnog posta posne su i sve slavske trpeze.