Jezicke nedoumice i gramaticka pravila

Posto se cesto susrecemo sa nekim stvarima za koje nismo sigurni kako je ispravno reci ili napisati, pokusajmo da ih rijesimo.
Jedna u nizu nedoumica kod kojih sam ja grijesila je:
da li se pise dobrodosao/lo/la ili dobro dosao/lo/la?
Rjesennje je:
Ako kazemo: "Oni su dobro došli." To se odnosi na to, da im se na putu nije desila nikakva nezgoda. (dobro je prilog uz glagol došli)
Ako kazemo: "Oni su dobrodošli."To se odnosi na to da ćemo ih rado primiti, npr. da su nam dragi gosti.
(dobrodošli je pridev muškog roda u množini).

Gledalac ili gledaoc?

Ispravno je gledalac, a mnozina glasi gledaoci.
To je glasovna promjena pri prelasku L u O, kad se iz jednine mijenja u mnozinu.

Srecno ili sretno?

Ispravno je srecno, jer se pridjev gradi na osnovu imenice sreca i nema te glasovne promjene, koja bi od imenice sreca napravila pridjev sretan, iako je to u upotrebi mnogo cesto.

Greska, koju ja pravim, jer mi se cesto, posebno ako koristim smjehuljke, cini logicno, je da pocnem novu recenicu sa I.
Recenica se ni u kom slucaju ne bi smjela poceti sa I, jer I je veznik koji ima smisao da poveze dva dijela recenice.

lija ::

Gledalac ili gledaoc?

Ispravno je gledalac, a mnozina glasi gledaoci.
To je glasovna promjena pri prelasku L u O, kad se iz jednine mijenja u mnozinu.

Srecno ili sretno?

Ispravno je srecno, jer se pridjev gradi na osnovu imenice sreca i nema te glasovne promjene, koja bi od imenice sreca napravila pridjev sretan, iako je to u upotrebi mnogo cesto.

Lijo, Lijo pravilno je i srecan i sretan, a evo zasto: Imenica srecan nastala je jotovanjem, osnova sret- + ja, te smo od sretja dobili sreca. I tako pridjev mozemo da gradimo i od osnove srec- i od osnove sret- dodavanjem nastavka -an. Sada je malo jasnije, a i vidjela si da recenica moze poceti i veznikom i, za to ima nekoliko pravila pa cemo to pronaci...

Ja i dalje nisam sigurna za srecu. Sta je znacila osnova sret, to nije rijec?
Ajde, molim te, pronadji i za I.

Ne mora osnova da znaci nesto iz savremene perspektive. Evo, npr. zasto je ime Sretenka, zasto nije Srecenka. Rijeci
pripovijedati, zapovijedati, propovijedati, ispovijedati postale su od osnove v(ij)ed-koja danas samostalno ne postoji, ali u proslosti je postojao glagol v(ij)edati i sad ti je jasno iz primjera sta je znacio. Mogu ti o tome pricati danima, pravilno je oboje, ali eto ako bas hoces pridjev srecan je srpskiji po nekim mjerilima od sretan

Evo razumljivog odgovora stucnjaka:
Jezički stručnjaci se slažu da su oblici srećan (srećno, nesrećan, nesrećno) ispravni, a ispravno je i sretan (sretno, nesretan, nesretno). Oni prvi su izvedeni iz imenice sreća, drugi iz osnove glagola sresti, sret-(n)em (od koga potiče i sreća). Danas, ipak, u Srbiji su znatno običniji oblici sa ć, dok se oni sa t najčešće osećaju kao delimično zastareli ili kao hrvatski.
A u pravopisu pise ovako:
srećan, -ćna, -ćno, srećno (prilog), srećnik, srećnica – i (ob. u zap. krajevima) sretan, sretno, sretnik, sretnica T. 79b: Disimilativni procesi (razjednačavanje suglasnika) uticali su i na stvaranje priznatog dubleta srećan, srećni (ist.) – sretan, sretni (zap.), ali je neknjiževna varijanta „sretnji” (i „božitnji” itd.).
Bitno je da je knjizevno oboje priznato, kao sto Jankovljev rece, a moje licno misljenje i dalje ostaje da je srecan pravilnije, jer je izveden pridjev od imenice sreca. Meni je besmisleno izvesti pridjev o sreci na osnovu glagola sretati, kad vec postoji imenica sreca.
Ranije je u srpskom jeziku bio priznat samo izraz srecan, vjerovatno je nas nastavnik zato one koji kazu sretno pitao sta im je to sreta, ali su u novijem pravopisu izjednaceni. U hrvatskom jeziku je, uvijek cesce bilo sretan.

Odlicna tema, LIJO!
Ovdje cu biti stalni gost sa kamarom pitanja.

Upravo sam nasla odlican sajt o pravopisu srpskog jezika sa objasnjenjima mnogih nedoumica, ali ne i svih.
Link: http://www.vokabular.org/nedoumice/doku.php?id=a

P.S. Predlazem vam svima da ovo pogledate, jer vjerujem da nam svima ponekad ovo zatreba.

Kao vrlo cestu nedoumicu, ovo sam morala da izdvojim sa iste te stranice.

ИЗВИНУО/ИЗВИНИО
Често се чује: Извинуо сам му се, што је погрешно. Правилно је: Извинио сам му се.

До ове грешке долази бркањем глагола извинити се (замолити за опроштење) и извинути се (савити се, извити се). Проблем постаје још компликованији јер су одређена лица ова два глагола иста.

Извинити се значи оправдати се пред неким/замолити за опроштење: Хоћу да ти се извиним (извиниш, извини; извинимо, извините, извине).

Посебно треба обратити пажњу на 3. лице множине: Они су хтели да се извине (НЕ извину). (То јест, они су хтели да замоле за опроштај).

Извинути се значи савити се, изврнути се према горе: Кад седим, увек се извинем (извинеш, извине; извинемо, извинете, извину).

Посебно треба обратити пажњу на 3. лице множине: Они су морали да се извину да би боље видели. (То јест, они су морали да се савију/изврну).

poslovi oko uredjenja ili uredjivanja stana?
Kad li se sta koristi, a mislim da je oboje ispravno?

Srbski ili srpski?Sta je pravilno?

Misljenja su podijeljena, a neki se bore da ono sto je sad vazece-srpski, promijene, pa da bude srbski.

lija ::

poslovi oko uredjenja ili uredjivanja stana?
Kad li se sta koristi, a mislim da je oboje ispravno?

Radi se o dvije gl. imenice koje u osnovi imaju galgole razlicitih vidova, tj . njihove osnove. Dakle uredjenje - urediti (svrseni vid); uredjivanje - uredjivati (nesvr. vid).

lija ::

Misljenja su podijeljena, a neki se bore da ono sto je sad vazece-srpski promijene, pa da bude srbski.

Sve promjene koje su nesistemske lose su za jezik. Ako suglasnici razliciti po zvucnosti dodju u kontakt prvi se jednaci prema drugom i to je sistemski odnos. Uvijek kad se nadje b ispred s mijenja se u p.

Srbi govore i pisu srpski

U sustini bice da je razlika u ucestalosti radnje. Ako se misli na konacnu radnju onda je uredjenja, a ako se radnja ucestalo ponavlja, onda je uredjivanje.

Jankovljev, kako reci: Nadam se skorom dolasku proljeca ili nadam se skorasnjem dolasku proljeca?
Moze li i nadam se skorom proljecu?
A, moze li se reci da je nesto odskorasnje i to se moze na Majevici kod nas cuti?

E vidis to je to. Ako su poslovi onda je uredjivanje, a ako je posao onda je uredjenje
Poslovi oko uredjivanja...
Posao oko uredjenja...


Ma ne znam. Ja i onako nikad nisam uredjivao stan, a kamo li uredio.

Evo jos posla za jankovljeva, a i ostale:
Krikove ili krike? Da li je i krike ispravno, jesu li to sinonimi ili ne ?

Pravilno je i krikovi i krici. Inace mnozina jednosloznih rijeci se gradi prosirivanjem osnove sa -ov (-ev), npr. rob - robovi, mis - misevi (moze i misi), stan - stanovi, krov - krovovi, dzak - dzakovi... Medjutim ima i izuzetaka npr, djak - djaci. Ponekad oblici sa -ov(-ev) i oblici mnozine bez ovih prosirenja, imaju i znacenjsku nijansu, npr. ocevi(u znacenju preci) i oci(u znacenju sveti oci)

Kako da znamo kad je u mnozini nastavak ovi, a kad evi npr. putovi/puetvi, Kaisevi/kaisovi?
Jos je jasno sta treba upotrijebiti, ali zasto, po kom pravilu?
kaisem ili kaisom, misom ili misem, putom ili putem?

Sprcali ste godine i godine, krijuci se za vrijeme nastave iza skole, a sad pitate:
1000 zasto-1000 zato...uhhh lijepa

Da sam kojom srecom, sad mi ne bi bilo zao sto ne znam neke stvari.

lija ::

Kako da znamo kad je u mnozini nastavak ovi, a kad evi npr. putovi/puetvi, Kaisevi/kaisovi?
Jos je jasno sta treba upotrijebiti, ali zasto, po kom pravilu?
kaisem ili kaisom, misom ili misem, putom ili putem?

Ovako, ja sad imam problem da ti odgovorim na ovo, zato sto su ove stranice namijenjene sirokim narodnim masama, za ljude koji su davno zavrsili skolu i koji su dosta toga pozaboravili i kojima nije bas vazno zasto je to bas ovako ili nije. Sve ovo sad zahtjeva da se objasnjava priroda nasih glasova, istorijski razvitak... Uglavnom nastavak -ev dolazi iza prednjonepcanih suglasnika i iza s,z,c. Naravno da postoje izuzeci. Ako imas kod sebe gramatiku pogledaj sta pise u vezi ovoga. Da bi se bolje snasla procitaj pasus vezan za nominativ mnozine imenica prve Stevanoviceve vrste. Pogledaj na ovom sajtu koji si gore predlozila. Je li uredu?

Lijepo je to sve znati, ali ko ce razmisljat`jos i o tome..! :D

lija ::

Jankovljev, kako reci: Nadam se skorom dolasku proljeca ili nadam se skorasnjem dolasku proljeca?
Moze li i nadam se skorom proljecu?
A, moze li se reci da je nesto odskorasnje i to se moze na Majevici kod nas cuti?

Skori i skorasnji su sinonimi. Moze se reci da je nesto odskorasnje.

Jankovljev, opet imam "posla" za tebe.
Mozes li mi objasniti sta je ispravno:
spomen-spomenje
spomenik-spomenici, ili sve to ili nesto trece?

Pravilan mnozinski oblik prema spomenik je spomenici. Spomenje bi bila zbirna imenica od spomen. Spomen-dom, spomen-kuca, spomen-ploca se pisu sa crticom. Kazi (pisi) spomenik - spomenici i neces pogrijesiti

A, sta da kazem kad odem na Majevicu: otojc ili malo prije, da bi me bolje i pravilnije razumjeli?

U Piperima, svakako, otojic.

Otojic? A, je l' to mjesto ima najkarakteristicniji ili poseban rijecnik na Majevici?

http://rapidshare.com/files/73525326/Ivan_Klajn_-_Recnik_jezickih_nedoumica.zip

Koja je razlika izmedju kapljice i kapi?

lija ::

Gledalac ili gledaoc?

Ispravno je gledalac, a mnozina glasi gledaoci.
To je glasovna promjena pri prelasku L u O, kad se iz jednine mijenja u mnozinu.

Srecno ili sretno?

Ispravno je srecno, jer se pridjev gradi na osnovu imenice sreca i nema te glasovne promjene, koja bi od imenice sreca napravila pridjev sretan, iako je to u upotrebi mnogo cesto.

Lijo, sta je pravilno, bilo je 50 gledalaca ili gledaoca? Malo se gubim, sto bi rekli, Srpski sam zaboravila a Engleski nisam naucila,....

Posto nema Lije, ja cu ti odgovoriti:

Bilo je 50 gle | da | la | ca

gle | da | lac

gle | dal | ci > gledaoci


Da bi L preslo u O ono mora biti na kraju sloga ili rijeci, sto nije slucaj u prvom primjeru.

DrStrangelove ::

lija ::

Gledalac ili gledaoc?

Ispravno je gledalac, a mnozina glasi gledaoci.
To je glasovna promjena pri prelasku L u O, kad se iz jednine mijenja u mnozinu.

Srecno ili sretno?

Ispravno je srecno, jer se pridjev gradi na osnovu imenice sreca i nema te glasovne promjene, koja bi od imenice sreca napravila pridjev sretan, iako je to u upotrebi mnogo cesto.

Lijo, sta je pravilno, bilo je 50 gledalaca ili gledaoca? Malo se gubim, sto bi rekli, Srpski sam zaboravila a Engleski nisam naucila,....

Hvala na ukazanom mi povjerenju, ali ti je sve po pravilima objasnio nas jezicki strucnjak
Drago mi je da ovdje imamo nekog takvog!

Strucnjak . Ma nisam strucnjak.
Meni je drago sto se ljudi ne stide da pitaju ako se oko necega dvoume.

Veci ce biti stid, ako nas u'vate da grijeshimo u toku pisanja ili govora

I to je normalno do odredjenih granica. Ne treba sitnicariti.

..pardon, zaboravih dopisati : ,,A imamo koga pitati ! ,,

Evo jedno pitanje, pa nek odgovori ko zna...
Dali se stavlja zarez ispred... A... I... U ???
Kol'ko se ja sjecam uchiteljice Stanice, da se nikad ne stavlja.


Evo recimo primjer rechenice koju je napisala lija...

lija ::

Evo jos posla za jankovljeva, a i ostale:

Ja mislim da je neispravno staviti zarez ispred slova A...

Koliko ja znam:
Ispred A se stavlja zarez, ali ne- kad to A pojacava opis, npr. Maleno a zivahno.
Ispred I se ne stavlja zarez, osim kad se nesto zeli posebno naglasiti, ili se radi o nabrajanju npr. I pjevali smo, i igrali smo, i pili smo....
Za U mislim da vrijedi isto sto i za I.

BARABA-IT ::

Evo recimo primjer rechenice koju je napisala lija...

lija ::

Evo jos posla za jankovljeva, a i ostale:

Ja mislim da je neispravno staviti zarez ispred slova A...

Nije neispravno-tim zarezom i veznikom A sam naglasila jankovljeva, a nisam iskljucila ni ostale. Inace, recenica ne bi imala smisla, tj. trebalo bi onda reci-Evo jos posla za jankovljeva i ostale, pa bi a u toj recenici bilo suvisno.

Uciteljica je kriva.

Jankovljev ::

Uciteljica je kriva.

Ja uvijek naucim ono sto nevalja, tako je bilo i u ovom slucaju

Šuti/ćuti?

Колико ја знам смију се користити обадвије ријечи, ал то колико ја знам а знам мало

Ево и мене са питањем.


Ја би баш вољео/волио да се организује нека форумска експедиција па да одемо на та предивна мијеста јер ја сам увијек волио/вољео природу и увијек ћу је воњети/волити.[/i]


Никако да одлучим која је права