Tvrdjava u Tuzli

Tuzlanska Tvrdjava sa Dizdar kulom 1860. Donja Tuzla.

Danas nema traga gradu u Tuzli. Nekad je taj grad stajao na onom trgu pred današnjom zgradom Gradskog narodnog odbora.
Grad je bio u osnovici pravougaonog oblika s visokim zidovima. Na četiri ugla bile su četri tabije i pod njima prostorije presvođene kubetima. U
dvorištu su bile dve kule za municiju i ambar za žito. U zapadnom zidu bila su vrata. Osim ovoga grada bio je veći deo varoši opasan zidovima. U
taj deo grada ulazilo se kroz četvora vrata, a zvala su se: Stara, Džindijska, Jalska i Poljska kapija. Nad svakom kapijom bila je po jedna prostorija,
a ona iznad Džindijske kapije služila je sve do 1886 kao hazna (državna blagajna). Osim ove kapije ostali deo spoljnog grada porušen je
1870. Tuzlanski je grad sagrađen poslije Karlovačkog mira, i to najprije od brvna, a kasnije ozidan od kamena. Posebnim fermanom naređeno je da se tuzlanski grad ozida od kamena. Tome se pristupilo posle 1760 g. Rad je zapeo 1765 zbog pobune seljaka Spreče, Đurđevika i Banovića, koji ne htedoše doterati 6000 kola kamena, što im je bilo određeno. Bosanski je vezir izdao nalog spomenutim selima da kamen doteraju. Iz izveštaja pre maja 1768 vidi se, da je iz Prijepolja upućeno u Tuzlu 40 čerahora, što znači, da se grad zidao još u maju 1768. Godine 1833 bila su u gradu 24 ispravna i 3 neispravna topa. Godine 1838 bio je tuzlanski grad u dobrom stanju. Gradom je zapovedao dizdar, a Tuzlom kapetan.

Izvori i literatura: F. Spaho, Pobune u tuzlanskom srezu
polovinom XVIII vijeka, Gl. Z. M. 1933, str. 73 — Rukopis
Orijentalnog instituta u Sarajevu broj 1794


Dzindic kula


Jalska kapija -
ulaz u tvrdjavu kod Jalske dzamije


Poljska kapija- ulaz u tvrdjavu sa istoka