Najveći svjetski sudarač čestica uspješno je završio prvo veliko ispaljivanje zrake protona oko 27 kilometra dugačkog tunela ispod granice Francuske i Švicarske. Šampanjac je potekao u potocima. Nakon niza pokusnih ispaljivanja, dvije bijele točke bljesnule su na računalnom monitoru točno u 10:36, što je bio znak da su protoni proputovali čitavu duljinu 9,84 milijarde dolara vrijednog Velikog hadronskog sudarača (LHC)
Šampanjski čepovi puknuli su i u laboratorijima udaljenima i pola svijeta, čiji znanstvenici također sudjeluju u projektu i koji su čitavu proceduru pratili preko satelita.
Fizičari širom svijeta sada imaju najveći i najjači alat za sudaranje subatomskih čestica što im može otkriti građu atoma.
"Bravo, svima", rekao je znasntvenicima okupljenima u kontrolnoj sobi Robert Aymar, generalni direktor Europske organizacije za atomska istaživanja (CERN).
Ispaljivanje protona počelo je nepunih sat vremena prije toga.
Sada, kada je zraka uspješno testirana u smejru kazaljke na satu, CERN je planira poslati u suprotnom smjeru.
Na kraju će dvije zrake biti ispaljene u suprotnim smjerovima što bi trebalo stvoriti uvjete nalik onima koji su vladali djelić sekunde nakon Velikog praska u kojem je nastao čitav svemir.
Pokretanje sudarača, što je opisano kao najveći fizikalni pokus u povijesti, održano je unatoč upozorenjima rijetkih skeptika koji su tvrdili da će sudar protona dovesti do uništenja Zemlje.
Protivnici pokusa tvrde da nusproizvod sudara protona može biti minijaturna crna rupa, subatomska verzija urušene zvijezde čija je gravitacija tako snažna da može usisati planete i druge zvijezde.
"To je budalaština", ponovio je James Gillies, glasnogovornik CERN-a proje početka pokusa.
CERN je podupro i jedan od najslavnijih fizičara današnjice, Britanac Stephen Hawking, koji je potpuno odbacio crne slutnje i tvrdi da je pokus potpuno siguran.
Gillies je za AP rekao da je najopasanije što se može dogoditi da zraka u punoj snazi izmakne kontroli, a i to bi samo oštetilo akcelerator i ukopalo ga dublje u stijenu oko tunela.
U srijedu se ništa od toga nije dogodilo iako je akcelerator najmanje još godinu dana udaljen od rada u punoj snazi.
"Počeli smo s malim", rekao je Gillies. "Zaista dobar rezultat dobit ćemo kad i druga zraka obavi svoj put, jer ćemo, jednom kada zraka prođe svoj put u oba smjera, znati da nema nikakvih osptrukcija".
U projektu sudjeluje 20 članica Europske unije i više od 10.000 istraživača iz 80 zemalja. Među njima je čak 1200 američkih znanstvenika, a SAD je u prijekt uložio 531 milijun dolara. I Japan, koji su projektu sudjeluje kao promatrač, također je doprinio značajnim iznosom.
LHC koristi velike magnete za ispucavanje trilijuna čestica koji će tunelom juriti brzinom od 11,245 puta u sekundi, odnosno 99,99 posto brzine svjetlosti.
Uređaj je sposoban proizvesti 600 milijuna sudara čestica svake sekunde. Za ubrzavanje čestica koristi se supravodljivost koja se ostvaruje u šupljem linearnom elementu napravljenom od niobiuma čije stijenke su ispunjene tekućim helijem (-271° C) uz djelovanje ubrzavajućih elektromagnetskih valova.
Kompjutori će registrirati sve što se dešava kod tih minijaturnih verzija iskonskih vatrenih kugli, a oko 10.000 znanstvenika širom svijeta će analizirati prikupljeni materijal.
Posebni detektori će motriti milijarde čestica nastalih nakon sudara i bilježiti kako se spajaju, udaljuju ili jedsnotavno nestaju.
Znanstvenici u CERN-u posebno će se pozabaviti konceptima zahvaljući kojima je i sve počelo, poput "tamne materije", "tamne energije" i "Higgsovim bozonom", hipotetske elementarne čestice za koju se drži da je ključ misterije o tome kako je materija dobila masu.
Ta je čestica jedini još neotkriveni sastojak tzv. Standardnog modela elementarnih čestica.
Bez mase, zvijezde i planeti nikada se ne bi mogli oblikovati u eonima nakon Velikog praska i život ne bi bio započeo na Zemlji ili, kako vjeruju neki znanstvenici, i na nekim drugim svjetovima.
Zanimljivo je da su neki istraživači i 20 godina čekali ovaj trenutak
Manji sudarači već se desetljećima uspješno koriste u proučavanju atoma. Prije manje od 100 godina znanstvenici su mislili da su protoni i neuroni najmanji dijelovi atomske jezgre, no pokusi provedeni u međuvremenu dokazali su da postoje još sitnije čestice, kao što su kvarkovi i gluoni te da postoje i druge sile i čestice.
Pokus koji je počeo na CERN-u otrkit će puno o "tamnoj tvari", antimateriji i vjeorjatno skrivenim dimenzijama prostora i vremena.
Također bi mogao otkriti i dokaze o hipotetičkoj čestici – Higgsovom bosonu – za koju se vjeruje da daje masu drugim česticama te da je to upravo tvar od koje je stvoren svemir.
(live)
Prijem 
Portal 
Galerija 
Traži 
Registruj se 
Pristupi 
