Arheološka nalazišta na Majevici .

Evo da bih vas malo podstakao da češće posjećujete rodni kraj i donesete koju fotografiju sa terena na ovaj forum , prepisao sam iz Arheološkog leksikona BiH nalazišta koja se nalaze na Majevici .
Prvih trideset abecednim redom (Regija 6.).


1) Agića Groblje, Koraj Lopare . Srednjevjekovni nadgrobni spomenik . Stećak u obliku stuba sekundarno upotrijebljen kao nišan ; sačuvan prvobitni natpis. Kasnisrednji vijek.
2) Bjelovnice, krstac , Teočak . Srednjevjekovno groblje . Sačuvano 19 stećaka u obliku sarkofaga i stele . orijentiranih Z-I i S-J . Kasni srednji vijek .
3) Bocavača , Bogutovo Selo Ugljevik . Srednjevjekovno groblje . Sačuvana 4 stećka u obliku sarkofaga i stela , orijentirana Z-I ; ukrasni motivi polumjesec i krst . Natpisi na dva spomenika su oštećeni . Kasni srednji vijek.
4) Bogutovo selo , Bogutovo selo Ugljevik . Nalaz novca barbarske tetradrahme Filipa Makedonskog na brdu Baljak .
5) Cerići ,Piperi, Lopare . Srednjevjekovna nekropola .Sačuvano 6 stećaka u obliku sanduka , sarkofaga i stela , orijentacija Z-I . Na jednom sarkofagu tragovi natpisa. Kasni srednji vijek .
6) Crkvice , Humci , Čelić . Srednjevjekovna nekropola . Sedam stećaka u obliku sarkofaga znatno oštećenih , orijentiranih Z-I , na jednom spomeniku se nazire dio figuralne scene i tragovi natpisa . Kasni srednji vijek .
7) Crkvina , Koraj , Lopare .Srednjevjekovno groblje i ostaci građevine . oko ruševina građevine , možda crkve , sačuvano 6 stećaka u obliku sanduka i sarkofaga orijentiranih Z-I i SZ-JI na jednom sanduku oštećeni natpis. Kasni srenji vijek .
8 ) Crkvište , Rožanj , Sapna . Srednjevjekovna crkva i grob .Slabi ostaci građevine , sačuvani kao neznatna humka sa grobnicom u kojoj su bila sahranjena tri pokojnika . možda srednji vijek .
9) Dobrovac , Čelić , Čelić Praistorijsko naselje . Na brežuljkastom terenu sjeverno od sela a pored rijeke Šibošnice nalaze se ostaci naselja. Debljina kulturnog sloja iznosi oko 1.30-1.40 m a jame su ukopane i do 2.10 m .Građevinski ostaci pokazuju postojanje dva horizonta stanovanja . najbrojnije nalaze čini keramički materijal , među kojima se nalaze i dvije statuete . Keramička oruđa su dosta brojna a sjekire rijeđe . Nalazi pokazuju karakteristike mlađe vinčanske kulture kasnog neolita .
10) Doli , Vražići , Čelić . Srednjevjekovni nadgrobni spomenik . Usamljeni stećak u obliku sarkofaga , ukrašen stiliziranim spiralnim i biljnim ornamentom . Kasni srednji vijek .
11) Donji Bardačilovac Jablanica , Lopare .Praistorijska nekropola . Na uzvišenju iznad sela , otkriveno je više skeletnih grobova sa bogatim metalnim prilozima , koji se sastoje od fibula , naočarastih privjesaka sa visokim lukom , tordiranih ogrlica narukvica , dugmadi , saltaleona i keramičkih posuda u obliku šolje . Kraj kasnog bronzanog i početak željeznog doba.
12) Drenov Do , Miladići , Lopare . Praistorijska ostava . Na obali Šibošnice otkrivena ostava bronzanih predmeta :tri spiralne narukvice , dvije rebraste narukvice , dvije tordirane ogrlice , jedna fibula Golinijevo tipa , sitni nakit , pet srpova i jedna sjekira – kelt. Ostava pripada mlađoj fazi kasnog bronzanog doba .
13) Đeruša , Priboj , Lopare . srednjevjekovna nekropola . Sačuvano 30 stećaka u obliku sanduka , sarkofaga i stela orijentiranih Z-I , prilično oštećenih ; ukrasni motivi : krst , spirala , jabuka , štap , ljudska figura . Kasni srednji vijek .
14) Gornje Zabrđe , Ugljevik . Srednjevjekovno groblje . U pravoslavnom groblju sačuvana su 4 stećka u obliku sarkofaga i amorfnog kamenja , orijentacija Z-I . Sarkofag ukrašen dvostrukom spiralom i rozetom . kasni srednji vijek .
15) Gornji Bardačilovac , Jablanica , Lopare. Praistorijska gradina . Na uzvišenju nedaleko od praistorijske nekropole D.Bardačilovac , prilikom gradnje seoskog vodovoda , nailazilo se na ulomke keramičkih posuda s kraja bronzanog i iz željeznog doba .
16) Gradina , Sapna , Sapna .Kasnoantički refugium . Na vrhu brijega nalaze se potezi slabo gradjenih zidova i fragmenti grubo radjene tamnosive keramike . Nalazište je sudeći po prilikama terena , moguće datirati u vrijeme od 4 do 6 vijeka n.e.
17) Grobljice , Drijenča , Čelić . Srednjevjekovna nekropola . Sačuvano 28 stećaka u obliku stela , ukrasne motive čine krst , polumjesec , krug , spirala i mač. Kasni srednji vijek .
18 ) Hajdukovo Brdo , Tobut , Lopare . Srednjevjekovno groblje . Sačuvana 3 stećka u obliku stela , ukrašena motivom jabuke i sablje . Kasni srednji vijek .
19) Herici , Rastošnica , Teočak . Srednjevjekovno groblje . Sačuvano šest stećaka u obliku sanduka , orijentiranih Z-I . Kasni srednji vijek .
20) Hrust , Priboj , Lopare . Srednjevjekovno groblje . Sačuvana tri stećka u obliku sarkofaga i stele , ostali oštećeni , orijentacija Z-I , Kasni srednji vijek .
21) Jablan Grad , Ugljevik . slučajni nalaz . S ovog mjesta potiče nalaz bronzane narukvice . Srednje bronzano doba .
22) Kalac ,Koraj , Lopare . Srednjevjekovni nadgrobni spomenik . Stećak u obliku sarkofaga , orijentiran Z-I . Kasni srednji vijek .
23) Kaldrma , Tutnjevac , Ugljevik . Rimsko i srednjevjekovno naselje . Istraživala I.Čremošnik 1956 . Na niskim brežuljcima oko Krive rijeke ispitana je mala rimska vila sa 4 prostorije i trijemom , koja je kasnije služila kao slavenska nastamba sa dva ognjišta i jamom za otpatke . Većina slavenskekeramike je sa trakastim obodima .
24) Koraj , Lopare . Rimska građevina i barbarski novac . Na površini zemlje nalazi rimske cigle i keramike što ukazuje na ostatke neke građevine .rimsko doba . Iz istog mjesta potiče i nalaz drahme barbarskog kova iz 4 vijeka p.n.e kao i keltski novčić iz 1 vijeka p.n.e.
25) Krčevina , Rastošnica , Sapna . Srednjevjekovno groblje . Sačuvano 10 stećaka u obliku sarkofaga , orijentisanih Z-I . Kasni srednji vijek .
26) Krčevina , Tutnjevac , Ugljevik . Nalaz rimskog novca . Bronza , Licinije (308-324).
27) Krčevine , Vakuf , Lopare .Srednjevjekovna nekropola . sačuvano 5 stećaka u obliku sanduka i sarkofaga , oštećenih , orijentiranih Z-I . Kasni srednji vijek .
28 ) Lipovice , Lopare . Srednjevjekovna nekropola . Na brdu iznad njive Jezero sačuvana 24 stećka u obliku sarkofaga i stela ; dvije stele ukrašene su spiralama i jabukom , a na sarkofagu je urezan natpis . Kasni srednji vijek .
29) Lozovina , Jablanica , Lopare . Srednjevjekovni nadgrobni spomenik u obliku sarkofaga . Kasni srednji vijek .
30) Maleševci , Ugljevik . Srednjevjekovni nadgrobni spomenik . usamljen stećak u obliku stele , ukrašen motivom krsta u krugu . Kasni srednji vijek .

Sad nam Mare samo preostaje, detektor, alat i slobodno vrijeme !

znaci opet ashov........

skroz si mi sumnjiv s tim ashovom

ma samo ti se cini . u selu je zafrkano hodati okolo sa krampom i asovom. hoce i dvocijevka da pripuca

Evo jedna karta sa lokacijama stecaka u Istochnoj Bosni .

A evo i Legende za kartu . .

e mare idi ti pa kopak po ovoj legendi. bas me interesuje sta ces izroviti

E to se ,,ceni,, Mare !

Mozhda se ovdje bolje vidi !

Ono na shto sam htjeo da skrenem pazhnju je da smo u srednjem vijeku bili ubijedljivo najpismenija opshtina u istochnoj Bosni .
Pogledajte crne tachke ..

Svaka ,,casa,, ! Ali moracemo da ,,opvrgnemo,, tj. da dodamo josh koji broj, tj. lokaciju stecaka, Veselinovac i Potok !

Tako je .
Nova karta je vec u izradi ...

Mišljenac - Tutnjevac , Ugljevik , srednjevjekovni nadgrobni spomenik . Stećak u obliku sanduka u sekundarnoj upotrebi , na kome se naziru ostaci natpisa . Kasni srednji vijek .
Mramor - Brijest , Lopare
Mramor - Rastošnica , Zvornik
Mramor - Šibošnica , Lopare
Mramorak - Tobut , Lopare
Mramorje - Bogutovo selo , ugljevik
Mramorje - Vakuf Lopare
Mramorje - Peljave , Tobut
Mramorje - Stan , Koraj , Lopare
Nišan , Nahvioci , Lopare
Obršine , Lopare
Pasiji Grob , Jajići , Zvornik
Petkovići , Podgora , Lopare
Piperi , Lopare
Pirkovac , Lopare
Polja , Piperi , Lopare
Pravoslavno groblje , Vakuf , Lopare
Puškovac , Lopare
Rakoč , Drijenča , lopare
Sniježnica , Teočak

Bila je prije par mjeseci neka reportaža o povratničkom selu Janjari u Ugljeviku... Slučajno je spomenuto, kako je prilikom izgradnje novog doma za kulturu (ili škole) pronađen stećak sa ćiriličnim natpisom. Čini mi se da rekoše da nisu nikom prijavili ovo otkriće.

Mare ::

A evo i Legende za kartu . .

U kojem dijelu Bosne ima procentualno najvise stecaka?

Evo naleti na Wikipediji na malo informacija.Ne mora znaciti da su vjerodostojne ali ima par
arheoloskih lokacija osim stecaka koje nije zgoreg malo ispratiti i kroz druge izvore informacija
o istim lokacijama.Naime radi se o lokalitetima na Majevici selo Maoča opstina Brčko.

"" Arheološki lokaliteti

Kada se govori o arheološkim lokalitetima u okolini Maoce, može se reci da ovo podrucje u svakom slucaju nije dovoljno istraženo. Jedan manji broj nalazišta koji je otkriven odnosi se uglavnom na srednji vijek. Arheolozi Zemaljskog muzeja iz Sarajeva, koji su boravili na ovom podrucju (mr. Lidija Fekež i dr.) ubilježili su u registar ovog muzeja nekoliko otkrivenih arheoloških lokaliteta. Dolinom rijeke u smjeru Maoca - Karavlasi na parceli zvanoj Pustoline (nekad možda puste zemlje ili zemlje bez gospodara), vlasništvo Šeperovic (Ðulaga) Omera, izorana je iz zemlje sa dubine oko 50 cm "kosa", kovanica kojom se kosilo s lijeve na desnu stranu, a po mišljenju arheologa pripadala je 14. stoljecu.

U blizini ovog lokaliteta je i parcela Gornje mahale, vlasništvo Kalesic (Bego) Alije, na kojoj je iskopano 15-20 starinskih potkovica, gdje se nalazila i šljaka od topljene rude. Ovakvi ostaci otkriveni su i na lokalitetu Selišta, o kojem se prica da su tu živjeli Madari. No i sam naziv Selišta, upucuje nas da je tu neko živio, a potom se odselio na neko drugo mjesto. Na ovom putnom pravcu nalazi se još dosta interesantnih naziva parcela, kao što su: Kuluša, Kovišta, Kaurnjace, Arnautovica tor i dr., pa iz naziva možemo zakljuciti kako su dobila imena. Preko strme uzbrdice Balabanovici ide put prema Kuluši, te dalje stari karavanski put ka Tuzli. Ovaj naziv potjece vjerovatno od turske rijeci balaban što znaci golem, krupan, nezgrapan, ili oznacava neku vrstu velikih sokolova. Ovo ime susrecemo još i u Isa-begovoj vakufnami iz februara 1462. godine, gdje se spominje zemljište Balabana sina Bogcinova. Radilo se o uglednom bosanskom plemicu i vrlo bogatom covjeku koji je rano prihvatio islam.

Još jedno usmeno predanje vezano za Madare na podrucju Maoce, odnosi se na lokalitet Kucišta ili Kucare. Osim tvrdnje da su tu živjeli Madari, kažu da je postojala i madarska crkva te jedan veoma dubok bunar, koji su navodno Madari zasuli bakrom i srebrom kada su iz Maoce morali bježati ispred turske vojske.

Na izlazu iz sela pored Rašljanske rijeke, nalazi se lokalitet Gradina, vlasništvo Levic (Salko) Saliha. Nazivi mnogih gradova i sela, zatim nazivi tvrdava iz srednjeg vijeka, imena brda, potoka i rijeka u svojoj osnovi imaju rijec GRAD, koju srecemo širom Jugoslavije i u gotovo svim slovenskim zemljama. Rijec je praslavenskog porijekla, a njeno najstarije znacenje je "ogradivanje", odnosno "ogradeni prostor" . U tom smislu možemo posmatrati i uzvišenje Gradina ili obližnje selo Ogradenovac.

Gradina je veoma zanimljiva po svom izgledu i mjestu na kojem je locirana. Naime, radi se o krecnjackom uzvišenju, visokom oko 30-40 metara sa dvije nepristupacne strane, dok se na trecoj vezuje za brdo sa kojeg se pruža lijep pogled prema Brckom. Na vrhu ovog uzvišenja nalazi se zaravan (plato) u precniku oko 50 metara, dok su oko njega dva opkopa, jedan širi sa blagim usponom i drugi uži, sa okomitim usponom. Nažalost, ovdje nema tragova dalje izgradnje grada, tvrdave ili kule. Da li se odustalo iz nekih strateških razloga, cestih ratova ili kako kaže usmeno predanje zbog nekih velikih vremenskih nepogoda koje su zadesile ovaj kraj, ostace nepoznato.

Sjeverno od Gradine, na udaljenosti 60-70 metara, nalazio se stecak oblika sanduka, oštecen i prijavljen bez natpisa ili ukrasa. Nekropole stecaka još su registrovane na lokalitetima kod sela Islamovac (oko 10 komada), parcela Kljenovac (dva komada), vlasništvo Numanovic Asima, ali su svi uništeni. I na kraju tu je lokalitet Vrelo, gdje se u jednoj šumi nalazi Madarsko groblje sa nizom nadgrobnih ploca. Na njima su pretežno uklesane razne vrste krstova, a tu je i jedan stecak u obliku sanduka ili "sehare", takode oštecen. U nekim narodnim predanjima za bogumilsko stanovništvo ostao je naziv Madari. Toponimi koji ukazuju na postojanje stecaka i Madara na podrucju Maoce su malobrojni i odnose se na lokalitete kao što su Mramor, Madarsko groblje, Madarska banja i sl. Svi ovi stecci ukazuju na to da su na ovim prostorima boravili bogumili (patareni), odnosno Crkva bosanska. Istorijski dokumenti pokazuju da su župe Usora i Soli bile medu najjacim uporištem bogumila od 12. pa sve do sredine 15.stoljeca. Vec 1225.godine Usora i Soli se spominju kao podrucje "zaraženo heretickom opacinom".

Na ovako mali broj stecaka na ovom prostoru uticalo je i to što je ovo podrucje dugo vremena bilo pod dominacijom Ugarske koja nije tolerisala bosansku crkvu ni srednjovjekovnu bosansku državu.Ipak i ovaj mali broj nekropola ukazuje na postojanje naselja, koja su morala biti na ovim prostorima. Narod ih još naziva skupnim imenom “mramorovi”, prema grckoj rijeci mnimourion, odnosno latinskoj memoria – što u oba slucaja znaci uspomenu, spomenik. U doba kada su bili postavljeni na grobove, oni su nazivani “bilig”, dakle obilježje (groba), što je opet u smislu spomenika. Rijecju stecak se kod naroda u Hercegovini naziva samo usko i visoko “stojece” kamenje, ali je u 19. stoljecu taj naziv prihvacen u nauci kao opci pojam.

Veoma su zanimljivi i zapisi nadeni na steccima, o cemu je pisao Mak Dizdar. Evo jednog zapisa sa stecka koji se nalazi u Radmilji. Zapis iz 1422. godine glasi: “A se leži Asta, Bogcina Zloušica kšci, a ne leži mi se. Kako bih rado sad pred vetce s tebom krojz livade projšetala i onaj poljubac što si isko, a ne dobio, ti dala. Pa da i nebo pukne. Ne bi mi bilo žal, ni stid.Namjernice, ne tici mi kam, nek oni koji netcine utcine tšto ja ne utcinih, jer ja tek sad znam kako dušu perže neispunjena davanja 1422 ljeta, kad se radovaše sretni, a ja zmreh”.

Posljednji registrovani arheološki lokalitet nalazi se u dolini Islamovacke rijeke pod nazivom Caprezovaca ili Police. ( U opcini Livno postoji selo pod imenom Caprazlije). To je rucno udubljenje u stijenu oko 1 m, kvadratnog oblika, te 4 m u širinu i oko 2 m u visinu. Na sredini ovog udubljenja ima još jedno manje, 50x50 cm, dok je ispred pecine zaravan oko 20x10 metara. Mišljenje je strucnjaka koji su studirali srednji vijek, da je ova pecina služila kao molitveni oltar, kada su se kršcani krili po šumama i špiljama, da bi vršili svoju bogomolju - svetu misu.

Nešto niže od ove pecine na parceli Luka vlasništvo Karamujic Muhameda, pronadeno je malo srednjovjekovne keramike.

Druga pecina, zvana Harambašina, je vlasništvo Trumic (Novalija) Ibrahima, a nalazi se nešto naviše od "molitvenog oltara" i prica se da je bila Harambašin magacin. Unutrašnji dio je klesan, što se vidi po tragovima alatke kojom je radeno. Na sredini se nalazi veliki ravni kamen koji je mogao služiti kao trpeza. Na samom ulazu u pecinu sa desne strane uklesana je ženska figura velicine 60 do 80 cm, iako oštecena, još uvijek se može raspoznati. I u samoj unutrašnjosti pecine, na zidovima, postoji nekoliko manje prepoznatljivih klesanih detalja.

Od ovog malog broja spomenutih arheoloških lokaliteta u Maoci i njenoj okolini ostalo je bezbroj neispitanih lokacija, kao i neistraženih pecina i špilja koje cekaju da ugledaju svjetlost dana.""

Бардачиловац-Градина-Улошевина-Црквиште

,,Исјечци,, из књиге М.С. Филиповића






Мапа:

Moji nalazi orudja iz kamenog doba u Bobetinom Brdu...

Po drugi put

Po treci put

Kao i ostaci keramike, koju nazalost nemam kod sebe, ali znam gde sam je skladistio. Obavestio sam mr. Mirka Babica, koji je potvrdio moju tezu da se radi o praistorijskim nalazima, kao i to da moramo otici da pogleda lokalitet.

Јанковљев ми рече да нарочито обратите пажњу на стр. 25. и 26.

Бијељински крај од римљана до турака(function() { var scribd = document.createElement("script"); scribd.type = "text/javascript"; scribd.async = true; scribd.src = "http://www.scribd.com/javascripts/embed_code/inject.js"; var s = document.getElementsByTagName("script")[0]; s.parentNode.insertBefore(scribd, s); })();

Хвала на овом документу Јанковљев

Нема на чему.

Више сам ја "узео" са овог форума него што сам пружио.

TheMiner ::

Bila je prije par mjeseci neka reportaža o povratničkom selu Janjari u Ugljeviku... Slučajno je spomenuto, kako je prilikom izgradnje novog doma za kulturu (ili škole) pronađen stećak sa ćiriličnim natpisom. Čini mi se da rekoše da nisu nikom prijavili ovo otkriće.

Захваљујући нашем Марету, који ми лично данас уручи фотографије, можемо да видимо и дешифрујемо натпис на стећку у Јањарима !
Хвала Маре !  

А шта пише? Ја не видим ништа конкретно на овој малој сличици.

gljeb ::

А шта пише? Ја не видим ништа конкретно на овој малој сличици.

Поздрав Гљеб !

Ево на споменику су ,,потврђена,, ,,сигурна,, слова...



_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _Дb(У)ВHNОВН (Ћ)
ОНУ НАХ_ _ (Н)NН (b или В) НЖ (Ђ или Е) (ПА) МТ
ПОСТАВИ БИЛИГb (С)Nb (Б или В)У

Mocno. Svaka cast!