Ako neko moze da napravi spisak (naravno copy-paste) stranih rijeci u srpskom jeziku.

Bolje sebi kupi rjecnik stranih rijeci od stotinjak hiljada i bice ti dosta.

Onda bi sebi morao kupiti turski, madjarski, njemacki, engleski, francuski, italijanski, siptarski, grcki, arapski, ruski itd.
Kad bi ja to sve nasao?Nikad.
Mislio sam to sve u kracem izdanju.

mrav ::Onda bi sebi morao kupiti turski, madjarski, njemacki, engleski, francuski, italijanski, siptarski, grcki, arapski, ruski itd.
Kad bi ja to sve nasao?Nikad.
Mislio sam to sve u kracem izdanju.

Nije nas jezik tako zaprljan stranim rijecima. Pokusaj da pamtis sta si sve rekao u toku dana i navecer to analiziraj.
Vidjeces, ti si izvor stranih rijeci jbg. i kad to ocistis kod sebe onda probaj i kod nas.
Garantujem da umjesto dvoriste, radije kazes avlija.

Iskren da budem u zivotu nisam nikad rekao avlija.Ozbiljno!
Ne kazem da nema koja turska, njemacka ili francuska rijec ali turcizme rijetko koristim.
Recimo balkon, plafon, avion, kamion, volan i ostale francuske rijeci koristim.
Rikverc, sofersajba itd. isto koristim.
Mislim da nema niko medju nama da ne koristi strane rijeci.To je sigurno nemoguce u bilo kojem jeziku.
Da ne pricam o turcizmima kao sto je jogurt, jastuk, pasulj, cevap itd ili paprika koja je madjarska rijec.
Turcizme tipa avlija, pendzer ili amidza nisam nikad koristio.
E, ako uzmemo secer, celik, majmun, pamuk, dzep, bakar to koristim cesto.Za celik sam cuo rijec gvozdje, zeljezo ili prokrom.Za bakar nisam nasao zamjenu.

Kupis rjesnicic stranih rijeci i izraza i kad shvatis da koristis neku stranu rijec tu potrzis mogucu zamjenu. Ne moras kupiti sve rjecnike koje si nabrojao, u jednom rjecniku imas i turcizme, i germanizme, i bohemizme itd.

Kad je riječ o turcizmima njih je toliko prisutno na ovim prostorima da je naprosto nemoguće izbjeći njihovu upotrebu.

U srpskom jezickom inventaru postoji izmedju 10 i 15% stranih rijeci pocevsi od najranijih grecizama do savremenih anglicizama i uglavnom postoji nasa rijec koja bi se trebala koristiti umjesto ovih. Sto se tice turcizama mnogo se manje koriste nego sto je to bio slucaj npr.u 19.vijeku, naravno, kad ovo kazem to se odnosi na neislamizovano stanovnistvo. Kazi mi na koje rijeci mislis.

Pa započetak evo recimo nekoliko turcizama koji svakako nisu imanentni samo Bošnjačkom stanovništvu nego ih koriste i ostali narodi u BiH.

bakar

boja

bubreg

budala

bunar

čak

čarapa

čelik

dućan

džep

jastuk
jogurt

Jankovljev ::U srpskom jezickom inventaru postoji izmedju 10 i 15% stranih rijeci pocevsi od najranijih grecizama do savremenih anglicizama i uglavnom postoji nasa rijec koja bi se trebala koristiti umjesto ovih.

Ovo nisam znao!Tako malo?

A, da li postoji neka organizacija philologa koji izmisljaju neke nove rijeci da zamijene strane?

blavor ::Pa započetak evo recimo nekoliko turcizama koji svakako nisu imanentni samo Bošnjačkom stanovništvu nego ih koriste i ostali narodi u BiH.

bakar

boja

bubreg

budala

bunar

čak

čarapa

čelik

dućan

džep

jastuk
jogurt

Sto se tice ovih rijeci vecina njih je zamjenjiva, a neke uopste i nisu izvorno turske(ali vjerujem da bolje primjere i nisi mogao naci).Za rijec bakar npr. na nasem govornom podrucju koristi se, germanizam kufra. U srpskim poveljama iz srednjeg vijeka mjesto rijeci npr. boja koristila se prasl. rijec mast, mjesto bunar - zdenac, kladenac, dzep - shpag... Umjesto turskih budala svima su nam poznati nasi ludaci. Takodje siroko je bila rasprostranjena nasa rijec bjecva prije turskih carapa. Za celik imamo domace sinonime nado i blizni. Rijeci dzep i ducan nisu turske, vec arapske.Rijec bubreg Sloveni su imali i prije dolaska na Balkansko poluostrvo i posudjenica je iz starijeg perioda, mozda avarskog. Mjesto rijeci jastuk, na zapadnom dijelu srpske jezicke teritorije koriste se termini blazina i vanjkush. Zakljucicemo da je moguce izbjeci turcizme ako zelimo, moje misljenje je da to ne treba raditi po svaku cijenu.

mrav ::

Jankovljev ::U srpskom jezickom inventaru postoji izmedju 10 i 15% stranih rijeci pocevsi od najranijih grecizama do savremenih anglicizama i uglavnom postoji nasa rijec koja bi se trebala koristiti umjesto ovih.

Ovo nisam znao!Tako malo?

A, da li postoji neka organizacija philologa koji izmisljaju neke nove rijeci da zamijene strane?

To bi trebalo da rade jezicki strucnjaci, lingvisti, a ne psiholozi. Prvo takvo udruzenje osnovao je Jovan Sterija Popovic, dakle u 19.vijeku. Udruzenje se zvalo Drustvo srpske slovesnosti. Na primjer rijec naklada je izmisljena u okviru tog udruzenja i jos mnosto drugih. Drustvo je prekinulo sa radom mozda zbog toga sto je Vuk Karadzic bio protiv vjestackog pravljenja rijeci. On je bio za ideju da zainteresovani pojedinci biraju rijeci i da ono sto zazivi u narodu postane termin koji ce se koristiti i u knjizevnom jeziku. Nasilno prevodjenje rijeci moze da dovede i do nakaznih izraza kojih je prepun hrvatski standard. Zato predlazu nasi strucnjaci da se ne prevode rijeci po svaku cijenu.

Gost ::...ali turcizme rijetko koristim.

Izgovaraš li reč "džep" ili imaš alternativu?