Meškovići kod Kalesije-pronadjeni ostaci drevnih vodovodnih cijevi

Meškovići kod Kalesije: Enes Čamdžić pronašao vodvodne cijevi iz najstarijeg perioda
Senad | 27. Oktobar 2012.

Kopajući bunar Enes Čamdžić, iz Meškovića kod Kalesije, pronašao je zanimljiv arheološki materijal. Po svemu sudeći, radi se o ostacima vodvoda iz najstarijeg perioda.

- Pronašao sam ovo na dubini od 1,2 metra, negdje i dublje. Riječ je o cijevima, najvjerovatnije za vodu, od pečene gline. Neki komadi su dužine oko 20-ak centimetara, a imaju i manji, vjerovatno spojnice, koje su služile za nastavak dužih cijevi, pričao nam je Enes Čamdžić.

Enes nam je kazao i da je na tom dijelu gdje je kopao bunar uvijek bilo vlage i vode. Po iskopinama se jasno vidi pravac pružanja ovih cijevi. Ovih dana se očekuje da u Meškoviće dođu i stručnjaci za arheologiju kako bi utvrdili tačno o čemu se radi.

Moglo bi biti riječ i ostacima iz rimskog perioda. Naime, Fadil Hujdurović, direktor JU BKC”Alija Izetbegović” Kalesija, nam je rekao da su još u julu 2010. godine, u saradnju sa Muzejom istočne Bosne, nedaleko od tog mjesta, na lokalitetu Gradina u naselju Mešanovići, vršena istraživanja , te da su pronađeni i ostaci arheološkog materijala od kreamike, posuđe i dijelovi raznih oruđa. Voditelj projekta istraživanja bio je Mirsad Bakalović, viši kustos arheolog JU Muzej istočne Bosne Tuzla.

Prema kazivanju mještana, i ranije je, tokom poljoprivrednih i građevinskih radova, na području ovog lokaliteta pronađeno dosta fragmenata keramičkog posuđa, nakita, lančića i prstenja od zlata, kamenih ploča…

Prema Bakaloviću, prvi pouzdani tragovi ljudskog naselja na kalesijskom području potiču iz perioda bakarnog doba koji zahvata vremenski period od 3. milenijuma prije nove ere. A o intenzitetu života na području kalesijske općine u srednjem vijeku svjedoče i stotine stećaka na području Kalesije.

Sve ovoupućuje na to da bi vodovodne cijevi koje je u Meškovičima pronašao Enes Čamdžić mogle biti još iz rimskog perioda. Ovih dana u Kalesiju će dolaziti i  historičar prof. dr. Enver Imamović, koji je iskazao želju da pogleda arheološki matreijal koji je iskopao Čamdžić.