http://www.geologija.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=151:istraivanje-nafte-u-bih-&catid=1:latest-news
Istraživanja nafte u BiH su provedena u širokom intervalu od prvih zabilježenih pojava nafte od strane austrougarskih geologa, preko manje eksploatacije nafte u okolini Tuzle do organizovanih istraživanja poslije II svjetskog rata. Sva ova istraživanja možemo podijeliti u sljedeće intervale; 1898-1899, 1929-41, dok su nama posebno interesantni intervali istraživanja nakon II svjetskog rata 1948-63, 1963-73, 1973-80 i 1983-93. Prve istražene pojave i prva manja eksploatacija nafte je bila u Tuzlanskom bazenu, pa je on po brojnosti podataka i istraživanja dominantno zastupljen u odnosu na druge bazene i lokalitete.
1898-1899, 1929-41 - Tuzlanski bazen.
Od istraživanja prije II svjetskog rata posebno su nam interesantna ona kod 1898-Rožanja na Majevici (1898) kada su uočene pojave nafte duž rasjeda, pojava je ispitana oknom i bušotinama a najdublja je imala dubinu 144 m. Količina dobivene nafte iz jedne bušotine je 20 l/dan. Ovaj lokalitet je interesantan jer je na njemu naknadno urađena vjerovatno prva geofizička istraživanja tačnije geolektrično sondiranje iz tačke i pokreta (1933). Pored ove ispitane su geofizikom i druge četiri strukture na kojima se javlja nafta, naknadno na lokalitetu Rožanj bušena su tri bušotine koje su u jezgri imale pojave nafte ali su prilikom crpljenja davale samo vodu. Prije II svjetskog rata izbušene su bušotine u Simin Hanu, Požarnici, Ši Selu, Slavinovićima i Vršanima. Eksploatacija nafte kod Tuzle do 1940 je bila na vrlo niskom nivou sa kapacitetom i kvalitetom jer je riječ o nafti parfinskog tipa a čitava eksploatacija je završena sa 200 tona nafte koja je poslana u rafineriju Bosanski Brod.
1948- 63 - Tuzlanski bazen
Bušenjima nakon II svjetskog rata u Požarnici nabušena je nafta u kapacitetu 100 l/dan, što iznosi 0,0011 l/s nedovoljno za bilo kakvu eksploataciju (za cisternu od 20.000 l punjenje bi trajalo 200 dana u dvije smjene), ovo je jedina dobivena i potvrđena količina nafte. Ovo nije jedino istraživanje u Tuzlanskom bazenu a pravo mi je mrsko nabrajati bušotine od Simin Hana preko Ravne trešnje do Husina jer nijedna se nije proslavila.
Slika 2; Izvještaj istraživanja 1973, Ina-Naftaplin Zagreb
1973-83 - Energoinvest Sarajevo
Ovaj period karakteriše nastavak istraživanja po Studijama i određenim prioritetima a „odobrenje za istraživanje“ (koncesiju?) dobiva Energoinvest. Zbog problema sa financiranjem za geofizičke radove odabran je dio Posavine, odnosno Sjeverna Majevica i okolina Bijeljene.
1983-93 - Energoinvest Sarajevo
Nastavak istraživanja po dva projekta, Projekt Sjeverna Bosna i Projekt Dinaridi.
Projekt Sjeverna Bosna je financiran iz kredita Svjetske banke – 2,5 mil. USD.
Projekt Dinaridi je u potpunosti financirao AMOCO (American Oil Compani) koji je formirao firmu sestru u Zagrebu.
Izbušene su tri bušotine dvije u Posavini i jedna u Semberiji od toga su pojave nafte zabilježene u bušotini Brvnik-1.
Ova istraživanja zbog ratnih aktivnosti nikada nisu dovršena u potpunosti, međutim iz probranih podataka koji se pojavljuju u javnosti govori se o „procjenjenim rezervama“ mada niko ne podcrtava da ove procjene predstavljaju imaginarni pojam bez utvrđenih i istraženih ležišta nafte.
Prema nekim podacima na istraživanje nafte je utrošeno 150 mil. USD. U ovim istraživanjima sudjelovale su brojne inostrane kompanije za specijalistička istraživanja koja su najbolje profitirale od istraživanja nafte u BiH.