Odlično i treba se pronalaziti i cijeniti sve sto ima arheolosku vrijednost tako i
time kulturnu bastinu BiH.
Nego kad smo kod crkvi i manastira u Bosni i Humu prije dolaska osmanlija.
Neznam da li gdje u temama postoji ovaj podatak na sajtu ali mene je zadivo.
Naime najvjerovatnije iz doba Tvrtka I znaci XIV st.U Humu tj.tadasnjoj Tvrtkovoj
kraljevini postoji na obroncima Dinare a danas u teritoriji Hrvatske jedna crkva.
Takodje ako se ko sta vise zanima ima tu i takozvani Tvrtkov most na Cetini i
predivne slike izvora Cetine.Nego nesto uvijek logicki donoseci zakljucke tako i
ovu crkvu sv.spasa smatram izgradnjom i potezom Tvrtka da zadrzi na tom podruciju
tadasnje pravoslavno stanovnistvo Huma i samu izgradnju crkve smatram tim strateskim
potezom.Takodje tu se moze povezati tog doba veliko prijateljstvo jedne isto licnosti
koja je veoma bitna za historiju Bosne i Huma to je Vojvoda Vlatko Vukovic.
Dobro to su sve teme za sebe
evo nesto o crkvi sv.spasa:
CRKVA Sv.Spasa
Na sredini sela nalaze se razvaline stare crkve Sv. Spasa koju je pre šest vekova podigao bosanski kralj Tvrtko, tamošnjim Srbima da mu čuvaju granicu njegove države. Ta crkva je ozidana 1390. godine, samo godinu dana posle Kosovske bitke. Znači, Tvrtko je osetio opasnost najezde Turaka sa istoka, ali i sa zapada od Mađara, pa je svoje granice prema zapadu kroz te crkve utvrđivao protiv Mađara koji su tada vladali Hrvatskom i osvajali tuđe zemlje da bi imali Jadransko more. Po dolasku Turaka u ove krajeve crkva je bila spaljena, ali kameni zidovi nisu mogli izgoreti. Tako se taj Srpski narod kroz duge vekove ropstva, sakupljao svake godine na Spasov dan u te zidine, tu cu se molili, plakali i pjevali, nadali se boljim danima i čekali slobodu, da li će nekad doći, i tako je vreme teklo vekovima sve do naših dana, kada je pre Drugog Svetskog rata negde 1937. ili ‘38 godine sazidan velelepni hram Sv. Spasa na samom izvoru reke Cetine. Tako je i selo Cetina dobilo svoju parohiju.
Ovo je bez svake sumnje ona crkva, koju 1512. Turci razoriše, a čije se ruševine još i danas vide na vrelu Cetine, i koje je hram Vaznesenije Gospodnje, a koju zovu danas 'sv. Spas'. Radi ove crkve, koju fratri na silu oteše, borili su se dugo pravoslavni Cetinjani, dok isti fratri ne izmamiše u aprilu 1699. proveditorski dekret, da tobože oni imaju pravo na onu porušenu crkvu, a ne pravoslavni. Sili se pravoslavni Cetinjani moradoše pokoriti, premda su svjesni oni i danas, da je to njihova crkva, koju će oni prije ili poslije morati dobiti za pravoslavlje
danas se u hrvatskoj literaturi najčešće navodi da je tu crkvu sagradio cetinski župan Gastika (negdje i Gostiha) u devetom stoljeću