Evo pronadjoh ovu sliku :





Tiješić Petar

prva bušotina na naftu u Majevici, 1931
ulje, 20x27 cm
dlu. Petar Tiješić (u monogramu)

sa http://www.galerija-paleta.ba/ba/umjetnine.php?action=view&id=10&strana=1

pa nadjosel sta?

ovo meni zvuci nevjerovatno i nelogicno. ako je ova informacija tacna bilo bi za ocekivati da se u danasnje vrijeme oskudice foslinih goriva nadje neka ruska firma koja bi izvrtila tu naftu. sta se danas nalazi na ovom mjestu? da li ima bilo kakvih tragova te busotine?

nisam znao da i teocak ima(o) iskopinu uglja

Za ove dve busotine u roznju postoji trag gde se nalaze,to jest nalazile,zatrpane su izmedju 1936-1938 pred IISVR

znam za ovo ali neznam tacnu lokaciju,mislim rado bih obiao ovo mijesto ali moram naci nekoga ko zna tacnu lokaciju.

Moguća ispitivanja po pitanju nafte u BiH isprva su počela 1889, kad su austrijski geolozi Katzer i Hofer vršili istraživanja na Majevici. Između Prvog i Drugog svjetskog rata otkrivena je nafta, a iz nalazišta u Požarnici i u blizini Tuzle izvučeno je oko 300 tona, ali zbog niskog obima proizvodnje i visokih troškova transporta, kao i zbog nedostatka opreme i osoblja, 1943. je proizvodnja prestala.

http://www.geologija.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=151:istraivanje-nafte-u-bih-&catid=1:latest-news

Istraživanja nafte u BiH su provedena u širokom intervalu od prvih zabilježenih pojava nafte od strane austrougarskih geologa, preko manje eksploatacije nafte u okolini Tuzle do organizovanih istraživanja poslije II svjetskog rata. Sva ova istraživanja možemo podijeliti u sljedeće intervale; 1898-1899, 1929-41, dok su nama posebno interesantni intervali istraživanja nakon II svjetskog rata 1948-63, 1963-73, 1973-80 i 1983-93. Prve istražene pojave i prva manja eksploatacija nafte je bila u Tuzlanskom bazenu, pa je on po brojnosti podataka i istraživanja dominantno zastupljen u odnosu na druge bazene i lokalitete.



1898-1899, 1929-41 - Tuzlanski bazen.

Od istraživanja prije II svjetskog rata posebno su nam interesantna ona kod 1898-Rožanja na Majevici (1898) kada su uočene pojave nafte duž rasjeda, pojava je ispitana oknom i bušotinama a najdublja je imala dubinu 144 m. Količina dobivene nafte iz jedne bušotine je 20 l/dan. Ovaj lokalitet je interesantan jer je na njemu naknadno urađena vjerovatno prva geofizička istraživanja tačnije geolektrično sondiranje iz tačke i pokreta (1933). Pored ove ispitane su geofizikom i druge četiri strukture na kojima se javlja nafta, naknadno na lokalitetu Rožanj bušena su tri bušotine koje su u jezgri imale pojave nafte ali su prilikom crpljenja davale samo vodu. Prije II svjetskog rata izbušene su bušotine u Simin Hanu, Požarnici, Ši Selu, Slavinovićima i Vršanima. Eksploatacija nafte kod Tuzle do 1940 je bila na vrlo niskom nivou sa kapacitetom i kvalitetom jer je riječ o nafti parfinskog tipa a čitava eksploatacija je završena sa 200 tona nafte koja je poslana u rafineriju Bosanski Brod.



1948- 63 - Tuzlanski bazen

Bušenjima nakon II svjetskog rata u Požarnici nabušena je nafta u kapacitetu 100 l/dan, što iznosi 0,0011 l/s nedovoljno za bilo kakvu eksploataciju (za cisternu od 20.000 l punjenje bi trajalo 200 dana u dvije smjene), ovo je jedina dobivena i potvrđena količina nafte. Ovo nije jedino istraživanje u Tuzlanskom bazenu a pravo mi je mrsko nabrajati bušotine od Simin Hana preko Ravne trešnje do Husina jer nijedna se nije proslavila.



Slika 2; Izvještaj istraživanja 1973, Ina-Naftaplin Zagreb

1973-83 - Energoinvest Sarajevo

Ovaj period karakteriše nastavak istraživanja po Studijama i određenim prioritetima a „odobrenje za istraživanje“ (koncesiju?) dobiva Energoinvest. Zbog problema sa financiranjem za geofizičke radove odabran je dio Posavine, odnosno Sjeverna Majevica i okolina Bijeljene.



1983-93 - Energoinvest Sarajevo

Nastavak istraživanja po dva projekta, Projekt Sjeverna Bosna i Projekt Dinaridi.

Projekt Sjeverna Bosna je financiran iz kredita Svjetske banke – 2,5 mil. USD.

Projekt Dinaridi je u potpunosti financirao AMOCO (American Oil Compani) koji je formirao firmu sestru u Zagrebu.

Izbušene su tri bušotine dvije u Posavini i jedna u Semberiji od toga su pojave nafte zabilježene u bušotini Brvnik-1.


Ova istraživanja zbog ratnih aktivnosti nikada nisu dovršena u potpunosti, međutim iz probranih podataka koji se pojavljuju u javnosti govori se o „procjenjenim rezervama“ mada niko ne podcrtava da ove procjene predstavljaju imaginarni pojam bez utvrđenih i istraženih ležišta nafte.

Prema nekim podacima na istraživanje nafte je utrošeno 150 mil. USD. U ovim istraživanjima sudjelovale su brojne inostrane kompanije za specijalistička istraživanja koja su najbolje profitirale od istraživanja nafte u BiH.